Svaka druga smrt od ozljeda posljedica je pada, stariji su u najvećem riziku

Padovi su u Hrvatskoj vodeći uzrok smrti od ozljeda te čine čak 43 posto svih takvih smrti. Slijede samoubojstva s udjelom od 20 posto te prometne nesreće s 10 posto, dok su gušenja i utapanja u 2024. činila po tri posto svih smrtnih slučajeva izazvanih ozljedama, govori novo izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Kod djece i mladih do 19 godina vodeći uzrok smrti od ozljeda i dalje su prometne nesreće, u mlađoj i srednjoj odrasloj dobi, najviše života odnose samoubojstva, dok su kod osoba starijih od 65 godina uvjerljivo najčešći uzrok smrtonosnih ozljeda padovi, s višestruko većim stopama smrtnosti u odnosu na ostale vanjske uzroke.

Ulaganja u prevenciju

U zemljama poput Nizozemske, Norveške, Švedske, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva, posljednjih su godina napravljena velika ulaganja u području prevencije stradanja u prometnim nesrećama, što je stopu smrtnosti u prometu smanjilo na minimum.

Dok u Švedskoj, primjerice, u prometu strada 1,5 na 100.000 stanovnika, u Hrvatskoj je ta stopa četverostruko veća i kreće se oko sedam posto. Isto tako, imamo dvostruko više poginulih na 100.000 stanovnika od prosjeka Europske unije.

U UN-ovom Drugom desetljeću akcije za sigurnost cestovnog prometa 2021. – 2030., glavni cilj je smanjiti broj smrtno stradalih i ozlijeđenih u prometnim nesrećama za 50 posto do 2030. godine.

Iako je Hrvatska taj cilj ugradila u svoj Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa, u razdoblju od 2021. do danas zabilježen je pad smrtnosti u prometu za samo 10 posto, a Hrvatska se sa 261 poginulim ili 67 poginulih na milijun stanovnika, u 2025. prema izvješćima Europske komisije našla pri samom vrhu EU-a po stopi smrtnosti na cestama.

Nažalost, među stradalima su nerijetko i djeca.

Zbog stradanja od ozljeda često intervenira i hitna medicinska služba – gotovo svaka šesta intervencija odnosi se upravo na različite ozljede.

Među ozlijeđenima kojima je bila potrebna hitna medicinska pomoć u 2024. bilo je 15.943 djece i mladih do 19 godina, dok su kod osoba starijih od 65 godina zabilježene čak 35.162 ozljede, što govori da su stariji građani jedna od najugroženijih skupina kada je riječ o ozljedama koje zahtijevaju hitno zbrinjavanje.

Zbog stradanja u prometnim nesrećama hitna je intervenirala 13.229 puta, a više od dvije trećine ozlijeđenih u prometnim nesrećama bilo je u radno aktivnoj dobi, između 20 i 64 godine.

Stariji u riziku

Ozljede su bile svaki peti razlog hospitalizacije.

U bolnicama je zbog ozljeda hospitalizirano 46.000 pacijenata, što čini oko sedam posto svih hospitalizacija u 2024. godini. Muškarci se zbog ozljeda i dalje hospitaliziraju češće od žena, a razlika je primjetna u mlađim i srednjim dobnim skupinama, dok se nakon 65. godine zbog ozljeda ipak češće hospitaliziraju žene. Najviše hospitalizacija posljedica je padova.

Starije osobe posebno su izložene riziku od težih posljedica padova, no često su na udaru i djeca. Od ukupno 6.136 djece koja su završila u bolnici zbog ozljeda, gotovo polovina je stradala u prometnim nesrećama, a svako treće dijete hospitalizirano je zbog pada.

Najčešća pojedinačna dijagnoza bio je prijelom bedrene kosti. Zabilježene su 8.694 takve hospitalizacije, što čini gotovo petinu svih bolničkih liječenja zbog ozljeda. I ovdje su značajno dominirale osobe starije od 60 godina.

Ozljede su u 2024. godini bile odgovorne za više od 329.000 bolničkih dana, odnosno 6,4 posto svih dana provedenih na bolničkom liječenju u Hrvatskoj. Više od polovine svih bolničkih dana zbog ozljeda odnosi se na osobe starije od 65 godina.

Prosječno bolničko liječenje zbog ozljeda traje 7,2 dana, pri čemu žene u bolnici ostaju nešto dulje od muškaraca, a trajanje liječenja raste sa životnom dobi.

Najviše je »kućnih« ozljeda

Oko 83 posto dana bolničkog liječenja zbog pada utrošeno je na žene starije od 65 godina.

Muškarci pak imaju više stope smrtnosti za većinu vodećih uzroka ozljeda u gotovo svim dobnim skupinama.

Iznimka su samoubojstva među djecom, gdje je stopa nešto viša kod djevojčica nego kod dječaka, te smrtnost od padova u najstarijoj dobi, koja je veća kod žena nego kod muškaraca.

Prema podacima Europske komisije, većina ozljeda nastaje u kućnom okruženju, a osim kod starijih osoba, raste i broj ozljeda povezanih sa sportskim aktivnostima.