ponedjeljak, 22. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

BANKARSTVO

Suzbijanje inflacije došlo na naplatu: Visoke kamate gurnule središnje banke u gubitke

Autor: Aneli Dragojević Mijatović

08.03.2024. 14:19
Suzbijanje inflacije došlo na naplatu: Visoke kamate gurnule središnje banke u gubitke

Foto: Igor Kralj/PIXSELL



Dok poslovne banke i grupe većinom izvještavaju o rekordnim dobitima u prošloj godini, i to najviše uslijed vrlo uspješnog »poslovanja« s matičnim središnjim bankama koje im plaćaju visoke kamate da bi držale sredstva na njihovim računima, središnje banke diljem svijeta javljaju o enormnim gubicima u poslovanju koje je izazvala njihova vlastita monetarna politika visokih stopa kojom se želi suzbiti inflacija.


Tako je konkretno Europska središnja banka, čiju politiku kamatnih stopa moraju slijediti sve banke članice eurosustava, izvijestila o do sada najvećem gubitku u svojoj povijesti koji je dakle ostvarila u 2023., od čak 7,9 milijardi eura. Uz otpuštene rezervacije gubitak se, kažu, smanjuje na 1,3 milijarde eura.


ECB je od srpnja 2022. do rujna 2023. uzastopce povećavao ključne stope, kumulativno za 4,5 postotnih bodova. Depozitna stopa (deposit facility rate), ona koju središnja banka plaća poslovnima za držanje novca na računima kod nje, još je u srpnju 2022. bila negativna, iznosila je minus 0,5 posto, da bi do rujna 2023. porasla do 4 posto, gdje je i sada.




Dok je dakle ta kamata bila niska ili čak negativna, središnja banka nije ništa gubila, odnosno čak je još i ostvarivala dobit. Time je kumulirala višak koji će joj sada očito dobro doći jer, kako se monetarna politika preokretala, s obzirom na to da je glavni cilj ECB-a stabilnost cijena, tako je samu sebe i središnje banke eurozone gurala u minus, pri čemu je lanjska godina bila prekretnica.


Dobit poslovnih banaka


Tolika kamata, od visokih 4 posto samo za držanje novca kod središnje banke, poslovne je bankare potaknula da ogromne viškove likvidnosti imobiliziraju na računima središnjih. Ovakvom politikom ECB to i želi jer se tako smanjuje količina novca u optjecaju i pritisak na rast cijena.


No, spomenuta je politika, kako smo naveli, s jedne strane poslovnim bankama diljem eurozone osigurala ogromne, rekordne dobiti, dok je s druge strane središnje banke gurnula u teške gubitke.


Kad središnje banke ostvare gubitak, u pravilu im ne prijeti stečaj, bankrot ili nešto slično, već pokrivaju minuse iz svojih rezervi, ako ih imaju.


No, gubitak središnje banke reputacijski je nepoželjan jer ukazuje na moguću nestabilnost i otvara pitanje neovisnosti središnje banke i njenog rada.


Nije naravno poželjno da gomilanje gubitaka potraje, jer umjesto da središnja banka svojim poslovanjem bude neto-uplatitelj u državni proračun, postoji opasnost od obratnog scenarija.


Uz sam ECB, kao središnju banku eurozone, o gubicima javljaju i banke zemalja članica eurozone pa je tako o ogromnim lanjskim gubicima uslijed ECB-ove politike kamatnih stopa izvijestio i njemački Bundesbank koji je u 2023. ostvario minus od gotovo 21,6 milijardi eura.


Taj je gubitak, naveli su u toj banci, u potpunosti iscrpio rezervacije od nešto više od 19 milijardi eura. I nizozemska središnja banka izvijestila je o gubitku u 2023., i to od gotovo 3,5 milijardi eura.


Izrijekom kažu da je njihov negativan rezultat izazvalo ECB-ovo podizanje kamatnih stopa kako bi se obuzdala inflacija. I oni će dio gubitka pokriti iz rezervacija, a nešto kapitalom i rezervama.


Loša prognoza


Naveli su i da bi rezerve trebale biti dostatne da se pokriju budući gubici te, zanimljivo, dodali da »ne razmatraju mogućnost dokapitalizacije iz državnog proračuna«.


To znači da je u teoriji i to moguća opcija u slučaju dugotrajnih gubitaka središnjih banaka, a ne samo reputacijski problem, kako se tumači.


U svakom slučaju, prema do sada poznatom, gubici se zasad pokrivaju unutar sustava, rezervacijama, kapitalom i slično, no isto je tako jasno da ako viška nema, nema ni njegove raspodjele, pa ni dividende za državu i ostale dioničare.


ECB je konkretno pojasnio da su podignute kamatne stope rezultirale većim kamatnim troškovima po njegovim obavezama s kratkim rokovima dospijeća i promjenjivim kamatnim stopama.


No, najgore je što ovo vjerojatno nije kraj gubitaka središnjih banaka, s obzirom na to da su njihove kamate i dalje visoke. Monetarna se politika u strahu od inflacije još ne mijenja, bez obzira na to što recesija prijeti.


U prilog toj tvrdnji ide i to što su i ECB i njemački Bundesbank već najavili probleme i vjerojatni gubitak u ovoj i idućim godinama.


HNB ne očekuje negativan rezultat


S obzirom da je Hrvatska od lani članica eurozone, te se i na Hrvatsku narodnu banku odnose pravila o visini kamatnih stopa ECB-a, pitali smo HNB kako su oni poslovali te ako su u gubitku, tko će to pokriti: proračun ili EU-sustav.


Poznato je naime da je HNB samo lani na ime kamata na prekonoćne depozite poslovnim bankama u Hrvatskoj isplatio gotovo pola milijarde eura.


To je uvelike utjecalo na njihov rezultat koji se u 2023. popeo na gotovo 1,4 milijarde eura te je gotovo udvostručen u odnosu na godinu ranije.


Same banke priznaju da je tako uspješnom poslovanju najviše pridonio kamatni prihod ostvaren od poslovanja s HNB-om, a onda u manjem obimu s državom i poduzećima.


HNB je međutim već ranije komunicirao da, unatoč svemu ovome, ne očekuje negativan rezultat u prošloj godini, a sada su to ponovili, s time da su se ogradili da će uskoro objaviti financijsko izvješće za 2023. u kojem će, kažu, biti navedene sve relevantne informacije.


– Zahvaljujući dugogodišnjem razboritom i uspješnom upravljanju financijskom imovinom ne očekujemo negativan financijski rezultat ni za 2023. niti za iduće godine.


Načelno, u slučaju realiziranog gubitka HNB pokriva taj iznos iz svojih rezervi, pojasnili su, uz primjedbu da se izvješće tek očekuje.


Minusi i izvan eurozone


– Financijsko opterećenje vjerojatno će potrajati nekoliko godina. Očekujemo da će biti značajno i u ovoj godini i da će vjerojatno premašiti preostale rezerve, rekao je predsjednik Bundesbanka Joachim Nagel, dodajući da tijekom duljeg razdoblja neće moći dijeliti dobit.


No, minuse ne gomilaju samo središnje banke eurozone, jer i većina ostalih središnjih banaka vodi sličnu monetarnu politiku.


Tako je i Švicarska središnja banka (SNB) potvrdila da je u 2023. poslovala s gubitkom jer je zbog restriktivne monetarne politike bila prisiljena poslovnim bankama plaćati visoke kamate na prekonoćne depozite. Neće stoga biti ni dividende za dioničare, državu i kantone.


Američki Federal Reserve (Fed) lani je pak zabilježio operativni gubitak od rekordnih oko 114 milijardi dolara, dok su u 2022. poslovali s neto dobiti od 58,8 milijardi dolara.