Subota, 27. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

19 C°

COVID-19

Što ako vas dohvati korona? Testiranje nije obavezno, nema izolacije, evo što savjetuju liječnici

Autor: Ljerka Bratonja Martinović

23.09.2023. 19:00
Što ako vas dohvati korona? Testiranje nije obavezno, nema izolacije, evo što savjetuju liječnici

Foto: Pixabay



Koronavirus je sve aktivniji kako se približava jesen, no u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) kažu da su brojke novooboljelih i dalje razmjerno male. Najviše je aktivnih slučajeva jučer bilo u Gradu Zagrebu, ukupno 99, a Primorsko-goranska županija sa 62 aktivna slučaja na drugom je mjestu po raširenosti COVID-19 u Hrvatskoj.


U HZJZ-u dnevno bilježe nekoliko stotina novooboljelih, a očekuju da će brojke biti i veće, osobito u kolektivima. Uglavnom ovih dana imaju 40-ak pozitivnih PCR-testova dnevno. U četvrtak ih je bilo 44, a COVID-19 potvrđen je kod još 351 osobe brzim antigenskim testom. Stvarni broj oboljelih bitno je veći, svjesni su u HZJZ-u, jer se većina ljudi više ne testira niti javlja liječniku, osobito ako dobije blaže simptome.


Kolektivi najrizičniji


– Virus cirkulira već neko vrijeme, a sad nam se čini da je malo povećan broj novooboljelih. Ipak, to su sve neusporedivo manji brojevi u odnosu na ono što smo imali prije. Ljudi trebaju biti svjesni da virus nije nestao.




Kad zahladi, bit će ga sve više, kaže epidemiologinja Iva Pem Novosel. Najveći je rizik od širenja zaraze u velikim kolektivima – školama, vrtićima, domovima, dok tamo gdje su zdravi mladi ljudi rizik nije velik, iako se i oni razbolijevaju i prenose virus na svoje ukućane, dodaje.


Iako testiranje više nije obveza, epidemiolozi preporučuju barem kućno testiranje svakome tko ima respiratorne simptome i povišenu temperaturu.


– Tko god zašmrče, tko se lošije osjeća, osobito ako uz to ima i temperaturu, bilo bi korisno da se testira i javi se svom liječniku, pa ih i on može testirati u ambulanti. I svakako treba ostati kod kuće ako ima temperaturu i druge simptome, veli Pem Novosel.


Kako nije predviđena nikakva izolacija, nema točno određenog broja dana koje treba provesti kod kuće. Trebalo bi, kažu stručnjaci, postupati isto kao i kod gripe ili drugih sezonskih respiratornih bolesti.


– Čim se oboljeli osjeća bolje, nakon što prođe prvih pet, šest, sedam dana, on može krenuti raditi, odnosno vratiti se u školu. Osim što nije dobro da hoda po školi ili po poslu i zarazi druge, i zbog samog oboljelog dobro je da ostane doma, jer u protivnom može zakomplicirati svoje stanje, može dobiti dodatni virus ili se iscrpiti organizam.


Dokle god temperatura traje, dobro je biti doma, piti puno tekućine, skidati temperaturu, kao i za sve druge viroze, objašnjava epidemiologinja HZJZ-a.


Cijepljenje je diljem Hrvatske počelo i određenog interesa ima, ali je on zasad prilično mali. Epidemiološke službe uglavnom zovu stariji od 65 godina i imunokompromitirane osobe, odnosno kronični bolesnici, kojima se ove jeseni cijepljenje preporučuje.


»Takve osobe i zovu, ali navale nema«, veli Pem Novosel. Za hrvatske je građane ove jeseni osigurano oko 300.000 doza cjepiva prilagođenog dominantnom soju »kraken«, koji je najčešći ove jeseni.


Podvarijanta omikrona


HZJZ je objavio novi izvještaj o sekvenciranju COVID-19 za razdoblje od 14. svibnja do 10. rujna, koji potvrđuje da je u tom razdoblju dominantna bila varijanta omikrona XBB.1.9.1. poznata pod nazivom hiperion. U tom razdoblju sekvencionirana su 373 uzorka, a u 82 uzorka, što je gotovo 22 posto, radilo se o varijanti XBB.1.9.1 s 82 uzorka.


Kao i kod većine drugih sojeva omikrona, simptomi su blagi, a uključuju grlobolju, otežano disanje, zbunjenost, umor, bol u mišićima i bol u tijelu. Kao i kod prethodnih varijanti, neki su pacijenti također prijavili probavne smetnje, poput mučnine, povraćanja i proljeva.


Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) prati određene podvarijante omikrona, ali ni jedna od njih zasad nema karakteristike varijante od značaja s promjenama genoma koja bi mogla utjecati na kliničku sliku, izbjegavanje imunog odgovora i širenje virusa.


Varijante pod nadzorom koje bi mogle predstavljati rizik i mijenjati epidemiološku sliku također se prate, a pokazalo se da varijanta XBB.1.5, odnosno kraken, nakon dugo vremena više nije najzastupljenija, već je to XBB.1.16 ili »arcturus« s 39 uzoraka, odnosno 28,7 posto u ukupnom udjelu od 136 sekvenciranih uzoraka. Nova podvarijanta ne izaziva težu kliničku sliku od ostalih omikronovih podvarijanti.