Skoro 28 tisuća umirovljenika radi na pola radnog vremena

Nedostatak radne snage graditeljstvo i turizam nadoknađuju uvozom radnika iz inozemstva, dok se trgovina više orijentira na domaću ponudu, pa zapošljavaju studente i umirovljenike. Iako je po broju zaposlenih odmah uz bok prerađivačkoj industriji koja ima najviše radnika u Hrvatskoj, trgovina zapošljava četiri puta manje stranaca nego prerađivačka industrija i desetak puta manje nego graditeljstvo ili turizam.

No, zato je ta grana prva po zapošljavanju umirovljenika, podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da je na kraju lipnja u trgovini na polovinu radnog vremena bilo zaposleno 4.649 umirovljenika. S druge strane prema podacima MUP-a za trgovinu su krajem srpnja bile izdane ukupno 3.094 radne dozvole za strane radnike.

Broj umirovljenika zaposlenih u ugostiteljstvu ili graditeljstvu višestruko je, i više nego deset puta manji, od broja radnika koji su u tim djelatnostima zaposleni uz dozvole za strance. No, i te grane posežu za umirovljenicima pa ih je u građevinarstvu u lipnju bilo 2.899, a u smještaju i pripremi i usluživanju hrane 2.332.

Ne gube mirovinu

Tako je od Vladine odluke da posljednjih godina širi krug umirovljenika koji mogu raditi do polovine radnog vremena, odnosno 20 sati tjedno, a da ne gube mirovinu, zasad najviše koristi imala trgovina, koja je tako dijelom nadomjestila nedostatak radnika. Gotovo svaki peti umirovljenik koji se tako zaposlio u lipnju je radio u trgovini.

Svoje kućne financije radom u mirovini krajem lipnja popravljalo je 27.761 građanin koji je u mirovini, što je tisuću više nego prethodni mjesec i gotovo pet tisuća više nego u isto vrijeme prošle godine. Broj umirovljenika koji rade vjerojatno je još rastao u srpnju, a ako je suditi po oglasima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, potreba za radom umirovljenika postoji i trenutno i to baš najviše u trgovini.

Trenutno se preko oglasa koje objavljuje Hrvatski zavod za zapošljavanje traži 657 prodavača ili prodavačica, većina tih oglasa otvorena je do kraja kolovoza ili do sredine rujna. U odvojenoj rubrici gdje se nude poslovi za umirovljenike ponuđeno je 105 radnih mjesta u trgovini, pa to znači da je plan poslodavca gotovo svako šesto otvoreno radno mjesto u sljedećem razdoblju popuniti umirovljenicima. Najviše radnih mjesta i na stranicama servisa koji posreduju u zapošljavanju studenata upravo je iz djelatnosti trgovine.

Poslovi se u sva tri slučaja nude na dulje vrijeme i po cijeloj Hrvatskoj, pa očito nisu motivirani samo pojačanim intenzitetom trgovine u vrijeme turističke sezone. Očito ni neradna nedjelja za koju su poslodavci navodili da će značiti veći broj otkaza u djelatnosti trgovine nije smanjila pritisak nedostataka radne snage s kojom se muče gotovo sve djelatnosti u državi.

Nedostaje radnika

Tako se nakon trgovine umirovljenicima najviše nude poslovi medicinskih sestara i te oglase uglavnom objavljuju ustanove za skrb o starijima i nemoćnima. O njima će očito sve više brinuti stariji sugrađani, oni koji su u mirovini, ali još uvijek nisu nemoćni i mogu raditi.

U zdravstvu već radi oko tisuću i pol umirovljenika na polovinu radnog vremena, a sve su češći slučajevi da i država poseže za liječnicima ili sestrama koji su već umirovljeni. Umirovljenicima se nude i poslovi kuhara, konobara te pomoćnih radnika u kuhinji, a objavljena je ponuda i za zapošljavanje 14 umirovljenika kao dostavljača.

Uz sve ove primjere koji su posljedica nedostatka radne snage, u brojnim djelatnostima postoji i određena siva zona o kojoj se u Hrvatskoj ne raspravlja previše, a onih koji je koriste sve je više. Statistika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuje da je u lipnju 3.214 umirovljenika bilo zaposleno na četiri sata dnevno u skupini zanimanja »čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela i direktori«.

Uglavnom je riječ o zapošljavanju direktora, odnosno o ljudima koji su gotovo isti dan otišli u mirovinu u svojim tvrtkama i vratili se raditi na četiri sata. Oni su tako po pitanju državnih nameta značajno rasteretili svoje tvrtke, njihova ukupna mjesečna zarada koju sada čine mirovina i plaća za polovinu radnog vremena nije se morala značajno umanjiti.