Škabrnjska pekara požela 60 tona pšenice

Po hektaru će biti prinos preko 5 tona, odnosno sveukupno oko 60 tona pšenice sorte divanka i srpanjka koje imaju visoku pekarsku kakvoću, tvrdi Željkov otac Jure Škara, zvani Juša, koji zajedno s kombajnerima Brankom Klapanom, Čedom Glavićem i Božom Škarom na licu mjesta provjerava kvalitetu zrna pšenice…
Zadnjih nekoliko dana na poljoprivrednim zemljištima diljem Zadarske županije u tijeku je žetva pšenice i ostalih poljoprivrednih kultura. Srpanjske vrućine idu na ruku poljoprivrednim proizvođačima koji skidaju ovogodišnji urod.
Sorte divanka i srpanjka
U Hrvatskoj se pšenica uzgaja na 170.000 hektara, doduše u Zadarskoj županiji na malim, gotovo neznatnim poljoprivrednim parcelama. Prošla su vremena kad je gotovo svaka obitelj u zadarskom zaleđu imala parcelu posijanu sa pšenicom. Danas je jedan najvećih proizvođača pekara Milkante iz Škabrnje vlasnika Željka Škare, koji na nekadašnjem imanju PPK Zadar iznad Mostara, zaselka u Zemuniku Donjem, za svoje pekarske potrebe pod pšenicom imaju čak 15 hektara. Od ove godine imaju i vlastiti kombajn.
– Zemljište je u vlasništvu Zadarske nadbiskupije koje smo prije dvije godine dobili na 25-godišnju koncesiju. Proteklog ljeta bila je prva žetva pšenice koju isključivo koristimo za proizvodnju kruha, pojašnjava Škara.
Dobru žetvu mogu očekivati oni poljoprivrednici koji su uredno obavili sve agrotehničke mjere. Vlage je bilo natprosječno, pa tko je obavio gnojidbu i zaštitu kako treba, trebao bi imati i pristojan urod.
– Po hektaru će biti prinos preko 5 tona, odnosno sveukupno oko 60 tona pšenice sorte divanka i srpanjka koje imaju visoku pekarsku kakvoću, tvrdi Željkov otac Jure Škara zvani Juša koji zajedno s vozačima kombajna Brankom Klapanom, Čedom Glavićem i Božom Škarom na licu mjesta provjerava kvalitetu zrna pšenice.
Važno je napomenuti da žitni kombajn mora biti u potpunosti tehnički ispravan i podešen za svaku sortu, pa i za svaku parcelu. Ako žito ostane na njivi, istrunut će.
– Istina, i sami smo svjesni da žetva nije lagan posao. U vrijeme žetve žeteoci su uvijek izloženi vrućini i prašini, žeđi i željni hlada, velikom umoru. Ali, nakon što se poslije žetve žitnica napuni i posao bude dovršen, nastupa odmor. U tome nalazimo radost, poručuju vozači.
Gnojivo kao poticaj
Poticaji za jesensku sjetvu dosegli su milijardu kuna, zbog čije je upitne isplate Ministarstvo poljoprivrede pribjeglo novom rješenju. Seljacima je, naime, ponuđeno da, umjesto poticaja, uzmu umjetnog gnojiva.
– Država je uredno podmirila sve svoje obveze, za svaku pohvalu. Državni poticaj smo dobili kroz gnojivo i plavi dizel, govori Škara dodajući kako je najveći problem prerada pšenice u brašno ili zamjena pšenice za brašno.
– Nažalost, sa Tvornicom kruha Zadar nismo pronašli zajednički jezik te pšenicu odvozimo čak u Garešnicu u Bjelovarsko-bilogorsku županiju. Dio pšenice koji u klasu ima od 45 do 50 zrna, skladištimo i u Škabrnji te ga u vlastitom mlinu prerađujemo za proizvodnju izvornog domaćeg pšeničnog kruha Kotarac, bogatog Omega 3. Istinski je to “kruh naš svagdašnji”, kaže Željko Škara.
I ove godine škabrnjska pekara Milkante, koja je ime dobila po Željkovoj baki Milki i djedu Anti, nakon žetve pšenice iskazat će se humanošću.
– Udruzi za terapijsko jahanje “Vihor”, koja kroz posebni rehabilitacijski program djeluje u sklopu Doma za odrasle osobe u Zemunik, doniramo 150 bala slame za njihove potrebe, kaže Željkov otac Juša.
 

Žetva i vršidba u prošlosti

Žetva kosama i vršidba konjima na gumnu bile su radne akcije, ali i pravi blagdan za ukućane, govori nam 84-godišnji Ante Škara koji se prisjeća detalja i ljudi na vršidbama.
Ante kaže da se sjetva pa tako i vršidba morala započinjati ranom zorom, čak i prije izlaska sunca. Uglavnom u ženske dane, srijedu ili subotu, jer pšenica je ženskog roda pa bi u muške dane poslovi oko nje bili uzaludni, što u šali što u zbilji govori vitalni dida Ante.
– Vršidba je obilježena mukotrpnim radom i odricanjima sve do dolaska vršilice i traktora. Kosci su na poljima žita kosili, žene srpom skupljale žito, a muškarci vezači skupljene otkose žita vezali uzicama u snopove. Na dan vršidbe još u rano jutro snoplje pšenice prostrte na gumnu bi konjima, ali i mazgama i tovarima vršili. Uz posao, bila je to i prigoda da se zapjeva i najbolje u kući pojede i popije, nostalgično se prisjeća Željka Škare djed Ante poznat u Škabrnji i šire po tomu što je pored kuće na mjestu na kojem mu se prije nekoliko godina, tvrdi, ukazala Gospa izgradio veliku, velebnu kapelicu u čast Majke Božje.