Foto: Marijan TOMAC
U organizaciji Turističke zajednice grada Nina i pokroviteljstvom Zadarske županije u nedjelju je održana šesta ninska šokolijada. Ove godine na šokolijadi je sudjelovalo 29 obiteljskih gospodarstva s jedinstvenim suhomesnatim proizvodom ovog kraja.
Šokol je suhomesnati proizvod koji se dobiva od mesa svinjske vratine. Tretira se slično kao pršut. Tri do sedam dana leži u čistoj morskoj soli, stavlja se u kuhano crno vino, pa se potom meso oblaže u nekoliko vrsta mirodija: papar, klinčić, muškatni oraščići i onda se “špikuje” sa njima. Nakon toga se meso stavlja u posebno pripremljen ovitak i vezuje se na poseban način sa špagom. Šokol se stavlja nekoliko dana na dim, a onda na vjetar – buru. Jedinstvena mikroklima koja u sebi objedinjuje burom donesen planinski zrak obogaćen mirisima i sastojcima ljekovitih trava Velebita i morski zrak, utječe na proces sušenja i kakvoću ninskog šokola
Početna aktivnost obuhvaća animaciju stanovništva i podjelu mesa natjecateljima. Ove godine Turistička zajednica grada Nina nabavila je 260 kilograma svinjske vratine iz domaćeg uzgoja koja je početkom veljače podijeljena zainteresiranim natjecateljima. U natjecanje je uključeno 29 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva od čega 15 iz Nina, četiri iz Žerave, dvije iz Privlake, te po jedna iz Grba, Poljica Briga, Vrsi, Poličnika, Škabrnje, Polače i Svetog Ivana Zeline.
Ocjenjivanje pristiglih šokola obavila je komisija koja već nekoliko godina radi na istom zadatku u sastavu: prof. dr Ante Kolega, Nedjeljko Jusup, Gordan Kurtović, mr. sc. Marijan Tomac i Ante Ljubičić.
– Svi pristigli šokoli za ocjenjivanje su iznimne kakvoće i komisija je imala težak i odgovoran posao. Razlike su samo u nijansama. Kod šokola ocjenjuje se izgled, oblik, presjek, miris i okus, što je vidljivo iz ukupne ocjene, rekao je njezin predsjednik prof. dr. Ante Kolega.
Najbolje ocjenjeni šokol, a time i pobjednik Šeste ninske šokolijade je Marin Dejanović iz Nina s osvojenih 146 bodova, drugo mjesto pripalo je Zdravku Svorniku iz Svetog Ivana Zeline s osvojenih 138 bodova. Samo za jedan bod manje, sa 137 bodova, treće mjesto je osvojio Miroslav Šango iz Privlake.
Dejanović: Poticaj za budući rad
– Nisam se nadao niti u snu da će moj šokol biti među prvih deset , a kamoli osvojiti prvo mjesto. To mi je veliki poticaj za budući rad, a i obveza jer u mojoj obitelji šokol se proizvodi gotovo stotinu godina. Počelo je s pradjedom, pa djedom i ocem Slavkom, koji je prošle godine na šokolijadi podijelio prvo mjesto s Tanjom Striguljicom. Na mladima svijet ostaje, uvjeren sam da sam ovim dokazao – rekao je presretni slavodobitnik Marin Dejanović.
Ciljevi šokolijade
Prema riječima voditeljice turističkog ureda Grada Nina Marije Dejanović, osnovni motivi za organiziranje šokolijade su sljedeći: promocija autohtone delicije ninskog kraja, da se u svakom ugostiteljskom objektu u Ninu i okolici može naručiti šokol, očuvanje i poticanje tradicije pripravljanja šokola u obitelji po starim recepturama, te formiranje marketinške zadruge putem koje bi se nabavljala sirovina i plasirao šokol na tržište pod zajedničkom znamkom.
najnovije
najčitanije
Zadar
USPJEŠNO OKONČANA
AKCIJA SPAŠAVANJA HGSS-A Na području Bibinja pronađen nestali mještanin
Zadar
NA FACEBOOKU
Erol Gaši i službeno objavio kandidaturu za predsjednika gradskog SDP-a
Županija
Na rijeci Zrmanji
Tri godine nakon poplave u Obrovcu rekonstruira se obrambeni zid, evo što će radovi obuhvaćati i koliko će koštati radovi
Sci-Tech
Mašta radi svašta
Otkrivena skrivena psihologija iza dobrog poljupca
Feelgood
Preslatko mladunče
U Zoološkom vrtu u Zagrebu rođen sabljorogi oriks Pistacio
Zadar & Županija
dosadno gradivo
Učiteljica iz Galovca redovito spava na nastavi! Ravnatelj: Znam za to dvije godine
Svijet
U vodama UAE
Brod zadarske Tankerske plovidbe zapeo u Perzijskom zaljevu. Na njemu je pet hrvatskih pomoraca
Zadar
Prvostupanjska presuda
Edi Škovrlj osuđen na šest mjeseci zatvora zbog prijetnji kolegi Anti Kolanoviću!
Zadar
Napokon rješenje
Majka djeteta s invaliditetom dobila parking: ‘Stanari su pokazali kako je lako nekome promijeniti svakodnevicu’
Hrvatska
revizija odluka