Petak, 12. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

24 C°

Zelenskij 'ukrao' šou

Samit Europske unije završen raspravom o migracijama i konkurenosti

Autor: Hina

10.02.2023. 13:17
Samit Europske unije završen raspravom o migracijama i konkurenosti

Foto: Reuters



Čelnici država članica EU-a načelno su u petak podržali industrijski zeleni plan Europske komisije, zatražili da sljedeći mjesec pripremi konkretne zakonodavne prijedloge te se zauzeli za jaču zaštitu vanjskih granica kako bi se spriječile ilegalne migracije.


Šefovi država ili vlada okupili su se u četvrtak na izvanrednom samitu na kojem je glavna figura bio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, koji je prvi put osobno sudjelovao na samitu čelnika EU-a i “ukrao” svu pozornost.


Obećanje o isporuci zrakoplova


Zelenskij je rekao da su za pobjedu protiv ruskog agresora njegovoj zemlji potrebni topništvo, streljivo, moderni tenkovi, dalekometne rakete i moderni borbeni zrakoplovi. Otkrio je i da je od nekih čelnika dobio obećanje o isporuci zrakoplova.




No, francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorava da čak iako saveznici odluči poslati borbene zrakoplove, “to se neće dogoditi u sljedećih nekoliko tjedana”.


Zelenskij je izrazio želju da njegova zemlja započne pristupne pregovore s EU-om tijekom ove godine, ali mu je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel poručio “da je put do članstva u EU biti dug i težak”.


Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je na novinarsko pitanje može li Ukrajina ove godine otvoriti pristupne pregovore s EU-om, istaknula da ne postoji “fiksni vremenski okvir”, nego da je tu riječ o procesu u kojem treba provesti reforme i ispuniti zajednički dogovorene ciljeve.


Samit je inicijalno trebao biti posvećen pitanju globalne konkurentnosti europskog gospodarstva i migracijama, a tim se temama čelnici počeli baviti tek nakon odlaska Zelenskija. Iako je bilo predviđeno da samit traje dva dana, čelnici su ipak uspjeli u petak oko 3 sata ujutro postići dogovor o migracijama i gospodarskoj konkurentnosti čime je sastanak završio.


Čelnici su dali načelnu potporu planu koji je Europska komisija predstavila prije deset dana i koji bi trebao biti europski odgovor na američki zakon o smanjenju inflacije (IRA), koji predviđa velike subvencije i porezne olakšice u sektoru obnovljivih izvora i čistih tehnologija.


U EU-u se pribojavaju da bi ti veliki poticaji mogli nagnati investitore na bijeg iz Europe u SAD.


Subvenzioniranje zelene tehnologije


Bit toga plana je u fleksibilnijim pravilima o državnim potporama kako bi države članice mogle lakše i jednostavnije subvencionirati proizvodnju u sektorima zelene tehnologije i obnovljivih izvora.


No, stroga pravila o državnim potporama su stvorena kako bi se osigurali jednaki uvjeti za sve na jedinstvenom tržištu EU-a, kako neka poduzeća iz bogatijih država koje imaju mogućnosti poticati ih iz svojih proračuna ne bi bila u nezasluženo boljoj poziciji u odnosu na ostale.


Stoga se insistira da, kratkoročno gledajući, labavija pravila o državnim potporama budu privremena, do kraja 2025. godine, i da poticaji budu usmjereni striktno prema tehnologijama s nultom emisijom stakleničkih plinova.


Labavija pravila o državnim potporama najviše zagovaraju Njemačka i Francuska, dok manje članice insistiraju da to ne smije narušiti pravednu tržišnu utakmicu na jedinstvenom tržištu.


Kako bi se osigurala europska konkurentnost u srednjoročnom razdoblju spominje se Fond za europsku suverenost, iz kojeg bi se poticala proizvodnja s neto nultom emisijom, ali je otvoreno pitanje kako bi se punio taj fond – novim zajedničkim zaduživanjem ili preraspodjelom neiskorištenih sredstava iz postojećih fondova.


“Europska unija ojačat će svoj strateški suverenitet i osposobiti svoju gospodarsku, industrijsku i tehnološku bazu za zelenu i digitalnu tranziciju. Produbit će jedinstveno tržište i osigurati jednake uvjete za sve kako unutar EU-a tako i globalno”, kaže se u tekstu zaključaka.


„Potrebno je postupke učiniti jednostavnijim, bržim i predvidljivijim te omogućiti brzu raspodjelu ciljanih, privremenih i proporcionalnih potpora, uključujući i kroz porezne olakšice, u onim sektorima koji su strateški za zelenu tranziciju i na koje nepovoljno utječu strane subvencije ili visoke cijene energije”, kaže se u zaključcima, ali se pritom dodaje da se “moraju sačuvati integritet jedinstvenog tržišta i jednaki uvjeti za sve”.


Komisija je dobila zadaću da pripremi konkretne zakonske prijedloge o globalnoj konkurentnosti o kojima će čelnici država članica raspravljati na svom redovitom proljetnom samitu 23. i 24. ožujka. Što se tiče fonda za europsku suverenost to bi trebalo doći na red sredinom ove godine u okviru revizije sedmogodišnjeg proračuna EU-a.


I dok se Njemačka i Francuska slažu oko labavijih pravila o državnim potporama, one se razilaze po pitanju zajedničkog zaduživanja. Pariz to podržava, dok Berlin ističe da je veliki dio sredstava iz fonda EU sljedeće generacije, onaj dio koji je zamišljen kao pomoć u povoljnim zajmovima, ostao neiskorišten.


Dosad najoštriji tekst o ilegalnim migracijama


Čelnici država članica uspjeli su nakon oštre rasprave usuglasiti zaključke o migracijama u kojima su zauzeli dosad najtvrđe stajalište u pogledu zaštite vanjskih granica i pitanju povratka nelegalnih migranata.


Jedno od gorućih pitanje bilo je može li se europskim sredstvima financirati izgradnja zidova i ograda na granicama. Na tome je najviše inzistirala Austrija, ali se tome protivi dobar dio članica. Na kraju se u tekstu zaključaka spominje “infrastruktura”, ali se ne precizira kakva.


“Europsko vijeće poziva Komisiju da odmah mobilizira europska sredstva kako bi pomogla državama članicama da pojačaju kapacitete za zaštitu granica i infrastrukturu, sredstva za nadzor, uključujući zračni nadzor i opremu”, kaže se u zaključcima.


Što se tiče vraćanja migranata koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu, traži se jedinstven, sveobuhvatan i učinkovit pristup.


“Potrebno je brzo djelovati kako bi se osiguralo učinkovito vraćanje iz Europske unije i iz trećih zemalja duž ruta u zemlje podrijetla i tranzita, koristeći kao poluge sve relevantne politike, instrumente i alate EU-a, uključujući diplomaciju, razvojnu pomoć, trgovinu i vize, kao i mogućnosti za legalne migracije”, kaže se u zaključcima. Od zemalja zapadnog Balkana traži se da “hitno poduzmu” daljnje korake po pitanju usklađivanja vizne politike.


Čelnici su izrazili sućut obiteljima žrtava razornog potresa u Turskoj i Siriji. Ističu kako su odmah poslali 1600 pripadnika spasilačkih ekipa u Tursku i izražavaju spremnost za daljnju pomoć pogođenim područjima. Podržana je inicijativa švedskog predsjedništva i Komisije da se organizira međunarodna donatorska konferencija za potporu ljudima u Turskoj i Siriji.