Sabor zasjeda od utorka, u srijedu o državnom proračunu za 2023.

Saborske zastupnike ovaj tjedan čeka intenzivan rad, zasjedati počinju već u utorak, u srijedu će raspraviti prijedlog državnoga proračuna za iduću godinu, u četvrtak oporbeni zaključak o raspolaganju energentima nakon afere u Ini.

O najvažnijem financijskom dokumentu države raspravljat će se u srijedu poslijepodne, prijepodne je na dnevnom redu imenovanje povjerenstva s područja socijalne skrbi, a od 11 do 13 sati stanka za gledanje nogometne utakmice Svjetskog nogometnog prvenstva između Hrvatske i Maroka.

Proračun za 2023. prvi je koji će se odnositi na vrijeme kada će Hrvatska biti članica europodručja i Schengena, rekao je ranije premijer Andrej Plenković opisujući osnovnu razliku između toga i dosadašnjih proračuna.

Prihodi 24, 9 milijardi eura, rashodi 26, 9 milijardi eura

Njime se predviđaju prihodi države od 24,9 milijardi eura i rashodi od 26,7 milijardi eura te deficit proračuna opće države od 1,6 milijardi ili 2,3 posto BDP-a.
Nakon rasta BDP-a za projiciranih 5,7 posto u ovoj godini, pri izradi proračuna za 2023. Vlada je projicirala gospodarski rast od 0,7 posto, zatim od 2,7 posto u 2024. te 2,6 posto u 2025. godini.
Očekuje se i usporavanje inflacije s ovogodišnjih projiciranih 10,4 posto, na 5,7 posto u 2023., pa na 2, 5 posto u 2024. te na 2, 3 u 2025. godini.

Opširan dnevni red zastupnike čeka i u četvrtak, raspravit će konačan tekst novog zakona o sportu, prijedlog saborskog Etičkog kodeksa te oporbeni zaključak o raspolaganju energentima u Hrvatskoj.

O raspolaganju energentima nakon afere u Ini 

Potaknuta aferom u Ini, koja je otvorila pitanje raspolaganja energentima koji se proizvode u Hrvatskoj, kao i pitanje ukupne  energetske politike, 11 oporbenih klubova zatražilo je od Sabora da obveže Vladu da mu dostavi niz podataka koji se tiču spomenutih energenata.

Među njima su prosječne maloprodajne cijene plina i nafte za ovu, prošlu i pretprošlu godinu, prosječne cijene izvezene nafte i plina po mjesecima s naznakom zemlje u koju se izvozi, postotak i iznos naplaćenih koncesija itd.

Za petak je planirana rasprava o zakonu koji bi omogućio da se državni službenik zadrži u službi kad navrši 65 godina života ako za to postoje potrebe službe i dogovor čelnika tijela i službenika.  Službenik bi tako mogao raditi do najduže navršenih 67 godina života, u punom ili nepunom radnom vremenu, predviđaju izmjene Zakona o državnim službenicima.

Sabor će utorak, nakon slobodnih govora, raspraviti izmjene Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti koje se usklađuju sa EU direktivom.

Preciznije se definiraju poslovi policijskih službenika za prihvat i smještaj tražitelja međunarodne zaštite, sve obavijesti koje tražitelji primaju moraju biti u pisanom obliku, a ako je tražitelj nepismen, moraju biti prevedene uz pomoć prevoditelja. Skraćuje se rok za zapošljavanje sa devet na šest mjeseci, a uvodi se obveza za prijavu i odjavu prebivališta azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom u skladu s odredbama kojima se regulira prijava boravka i prebivališta za hrvatske državljane.