
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Saborske zastupnike ovaj tjedan čeka intenzivan rad, zasjedati počinju već u utorak, u srijedu će raspraviti prijedlog državnoga proračuna za iduću godinu, u četvrtak oporbeni zaključak o raspolaganju energentima nakon afere u Ini.
O najvažnijem financijskom dokumentu države raspravljat će se u srijedu poslijepodne, prijepodne je na dnevnom redu imenovanje povjerenstva s područja socijalne skrbi, a od 11 do 13 sati stanka za gledanje nogometne utakmice Svjetskog nogometnog prvenstva između Hrvatske i Maroka.
Proračun za 2023. prvi je koji će se odnositi na vrijeme kada će Hrvatska biti članica europodručja i Schengena, rekao je ranije premijer Andrej Plenković opisujući osnovnu razliku između toga i dosadašnjih proračuna.
Prihodi 24, 9 milijardi eura, rashodi 26, 9 milijardi eura
Njime se predviđaju prihodi države od 24,9 milijardi eura i rashodi od 26,7 milijardi eura te deficit proračuna opće države od 1,6 milijardi ili 2,3 posto BDP-a.
Nakon rasta BDP-a za projiciranih 5,7 posto u ovoj godini, pri izradi proračuna za 2023. Vlada je projicirala gospodarski rast od 0,7 posto, zatim od 2,7 posto u 2024. te 2,6 posto u 2025. godini.
Očekuje se i usporavanje inflacije s ovogodišnjih projiciranih 10,4 posto, na 5,7 posto u 2023., pa na 2, 5 posto u 2024. te na 2, 3 u 2025. godini.
Opširan dnevni red zastupnike čeka i u četvrtak, raspravit će konačan tekst novog zakona o sportu, prijedlog saborskog Etičkog kodeksa te oporbeni zaključak o raspolaganju energentima u Hrvatskoj.
O raspolaganju energentima nakon afere u Ini
Potaknuta aferom u Ini, koja je otvorila pitanje raspolaganja energentima koji se proizvode u Hrvatskoj, kao i pitanje ukupne energetske politike, 11 oporbenih klubova zatražilo je od Sabora da obveže Vladu da mu dostavi niz podataka koji se tiču spomenutih energenata.
Među njima su prosječne maloprodajne cijene plina i nafte za ovu, prošlu i pretprošlu godinu, prosječne cijene izvezene nafte i plina po mjesecima s naznakom zemlje u koju se izvozi, postotak i iznos naplaćenih koncesija itd.
Za petak je planirana rasprava o zakonu koji bi omogućio da se državni službenik zadrži u službi kad navrši 65 godina života ako za to postoje potrebe službe i dogovor čelnika tijela i službenika. Službenik bi tako mogao raditi do najduže navršenih 67 godina života, u punom ili nepunom radnom vremenu, predviđaju izmjene Zakona o državnim službenicima.
Sabor će utorak, nakon slobodnih govora, raspraviti izmjene Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti koje se usklađuju sa EU direktivom.
Preciznije se definiraju poslovi policijskih službenika za prihvat i smještaj tražitelja međunarodne zaštite, sve obavijesti koje tražitelji primaju moraju biti u pisanom obliku, a ako je tražitelj nepismen, moraju biti prevedene uz pomoć prevoditelja. Skraćuje se rok za zapošljavanje sa devet na šest mjeseci, a uvodi se obveza za prijavu i odjavu prebivališta azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom u skladu s odredbama kojima se regulira prijava boravka i prebivališta za hrvatske državljane.
najnovije
najčitanije
Auto
Redizajn
Ljubitelj jednadžbe vrijednost za novac: MG predstavio osvježeni model HS
Nogomet
Serie A
Utakmica Milana i Verone kasnila zbog jake kiše, Rossoneri na kraju slavili i izjednačili se s Interom
Zadar
PROJEKT CHAT
OŠ Krune Krstića ugostila djecu iz Budimpešte
Hrvatska
NASTAVAK SVAĐE
HDZ opet teško optužio SDP da je bio protiv Hrvatske u šengenu
Plodovi zemlje i mora
NEOBIČAN PRIZOR
Na prvi dan jeseni procvjetala trešnja
Crna Kronika
Teška prometna nesreća
Mladić (15) koji je stradao u prometnoj nesreći u Škabrnji podlegao ozljedama
Crna Kronika
Strašno
Muškarac u Zadru uhićen zbog sumnje za silovanje 11-godišnjakinje iz okolice Zadra
Crna Kronika
Doznajemo
Djevojčica s obitelji živjela u podstanarima kod muškarca koji je silovao od šeste godine
Crna Kronika
Prema prijedlogu ŽDO-a
66-godišnjaku osumnjičenom za silovanje maloljetnice određen istražni zatvor
Zadar
(NE)JASAN STAV