Ris Kras u potrazi za stalnim staništem. Malo je zakasnio za vođenje ljubavi!

Zadnji ris (Lynx lyny) pušten u prirodna staništa na području Hrvatske je mužjak Kras uhvaćen u Rumunjskoj. Proljetos je pušten u prirodu na području NP Plitvička jezera odakle redovno izvještavaju javnost o njegovom kretanju. Kras je završio na Plitvičkim jezerima  u  sklopu LIFE Lynx projekta  i tako je postao šesti i posljednji ris koji je ispušten u Hrvatskoj kako bi se povećala genska raznolikost naše ugrožene populacije ove velike mačke.

Kras je službeno pušten na slobodu 25. ožujka 2023. godine, a od tada je postao prava zvijezda svojom neobičnom sklonosti za putovanja između dvaju predivnih prirodnih staništa – Plitvičkih jezera i Gorskog kotara.

Kras je opremljen telemetrijskom ogrlicom koja u svakom trenutku daje podatke o njegovom kretanju, a ti su podaci vrlo impresivni. Kratko je istraživao teritorij blizu granice s Bosnom i Hercegovinom i uskoro se vratio na svoj početni dom, u NP Plitvička jezera. Sredinom travnja odlučio je napraviti izlet do Gorskog kotara. Intrigantno je to da se sredinom svibnja ponovno vratio na Plitvička jezera samo da bi se s ljetnim vrućinama ponovno zaputio u Gorski kotar, gdje se trenutno zadržava.

Foto: Marin Smolčić

Zov ljubavi ili zov divljine?

Prema tvrdnjama struke odrasli mužjaci risa žive na teritorijima prosječne veličine od 100 do 300 km2 i obično ne dijele svoj teritorij s drugim mužjacima. Ako se slučajno sretnu, dolazi do snažnih „fajtova“, pri čemu jači (ili bolje motivirani) mužjak zadržava teritorij, dok se slabiji mužjak mora povući kao uljez. Znakovito je da se teritorij mužjaka može se preklapati s teritorijem jedne ili više ženki. Mužjak i ženka se sreću samo kratko zbog parenja između siječnja i travnja.

Nakon skotnosti od deset tjedana, ženka koti dvoje ili  troje mladunaca na nekom mirnom i skrovitom mjestu i ostaju uz majku do sljedećeg proljeća. Smrtnost mladunaca je vrlo velika, tako da samo oko polovine mladunaca doživi godinu dana. Za Krasa, izazov je pronaći stanište odgovarajuće kvalitete koje već nije zauzeto. Zbog brojnosti njegovog potencijalnog plijena NP Plitvička jezera, kao i šume Male i Velike Kapele trebale bi biti idealno stanište ovog predatora koji najviše preferira skokove na plijen s nekog povišenog mjesta, stijene ili drveta. Tada niti hitronoge srne nemaju previše izgleda za spas.

Na temelju podataka putem Krasove telemetrijske ogrlice još se uvijek ne može sa sigurnošću reći je li mu uspjelo pronađi idealno stanište. Ili mu možda  odgovara priroda, kao i društvo ženki na obje lokacije pa mlđahni Kras u ljubavnim porivima već sada traži idealnu družicu za parenje početkom sljedeće godine i sezone vođenja „mačje ljubavi“.

Foto: Marin Smolčić