– Sadržajno je izvješće ograničeno na prikaz statističkih podataka o zaposlenima, predmetima i pokazateljima učinkovitosti u radu sudova, navodi Vlada, podsjećajući da Zakona o sudovima daje mogućnost da se u izvješću upozori na stanje i djelovanje sudbene vlasti, organizacijske probleme i nedostatke u zakonodavstvu te daju prijedlozi za unaprjeđenje rada.


No, to je “u ovom izvješću izostalo”, pojašnjava Vlada u svom mišljenju zašto ne prihvaća već prima na znanje podneseno izvješće i traži od Hrvatskog sabora da učini isto, piše Hina.




Specifično u ovom izvješću je da ga nije podnio predsjednik Vrhovnog suda, obzirom da nije imenovan već godinu dana od smrti Radovana Dobronića, a od kada se premijer Andrej Plenković i predsjednik Republike Zoran Milanović ne mogu dogovoriti o novoj čelnoj osobi.


Kandidata Saboru predlaže predsjednik Republike, no vladajući to imenovanje žele vezati uz izbor tri nova suca Ustavnog suda. Stoga je izvješće podnijela Gordana Jalšovečki, sutkinja Vrhovnog suda, koja od ožujka 2025. obavlja poslove sudske uprave, što napominje i Vlada.


– Iako su pokazatelji uspješnosti rada sudova povoljniji nego za 2023. godinu, ne smije se zanemariti podatak da je povećan broj predmeta u kojima je postupak započeo prije više od 10 godina te da je značajno porastao broj predmeta u kojima je prekoračen rok za okončanje postupka određen u predmetima za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku (s 87 na 389 ili za 347 posto), poručuju iz Vlade.


Ističu da je to rezultiralo povećanjem naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku s 14.833 eura, koliko je isplaćeno strankama u 2023. godini, na 165.160 eura.


Velik broj predmeta starijih od 10 godina, priljev prijava obiteljskog nasilja


U obrazloženom mišljenju naglašava se potreba ulaganja odgovarajućeg napora kako bi se, osim broja neriješenih predmeta, sustavno smanjivao i broj onih u kojima postupak traje dulje od 10 godina, kao i dodatnog angažmana s ciljem smanjenja trajanja sudskih postupaka.


Iz Vlade ukazuju da je, unatoč smanjenju kaznenih predmeta iz područja nasilja u obitelji, i dalje veliki priljev prekršajnih predmeta te i u tom segmentu naglašavaju nužnost ulaganja napora kako bi se kroz specijalizirane edukacije podigla svijest pravosudnih dužnosnika o pravima žrtava obiteljskog nasilja, vođenja računa o ujednačavanju sudske prakse i strožoj politici kažnjavanja.


Izvješće daje prikaz koliko je na koji sud pristiglo predmeta, koliko ih je riješeno, a koliko neriješeno, a osim podataka na koje se već osvrnula Vlada s naglaskom ulaganja dodatnih napora u poboljšanju, u izvješću je navedeno da je na kraju 2024. u svim sudovima bilo ukupno 8035 zaposlenih, od čega je 1660 sudaca. Priljev predmeta bio je povećan s 1,261.827 na 1,286.018, ali je broj riješenih predmeta na svim sudovima povećan s 1,222.403 na 1,311.417 ili za 6,78 posto.


Što se tiče “starih predmeta” u kojima postupak traje preko 10 godina, takvih je na općinskim, trgovačkim, županijskim sudovima te Visokom trgovačkom sudu RH bilo 18.682, od kojih je 7752 preneseno iz ranije godine, a tijekom godine sudovi su ih riješili 10.817. Broj takvih starih predmeta koji je ostao neriješen povećao se za 1,76 posto u odnosu na 2023.


– Ključni pokazatelji učinkovitosti rada sudova tijekom 2024. su zadovoljavajući. Stopa ažurnosti je povećana s 96,88 na 101,98 posto, očekivano vrijeme trajanja postupka je skraćeno sa 142 na 124 dana, a povećan je broj predmeta prosječno riješenih po sucu i sudskom savjetniku te je smanjen broj neriješenih predmeta po sucu ili sudskom savjetniku, zaključuje se u izvješću.


Vlada je sa sjednice Hrvatskom saboru uputila još jedno mišljenje, da prihvati godišnje izvješće o radu Povjerenstva iz članka 150. Zakona o socijalnoj skrbi za 2024. godinu, piše Hina.