Pripreme za Godinu paške čipke

Reklamiranjem i prezentiranjem naše jedinstvene rukotvorine na ovakav način posjetitelji i prolaznici znat će da dolaze u grad paške čipke, rekao je paški gradonačelnik Ante Fabijanić te najavio da će Pag u svibnju 2010. godine biti domaćin Prvog međunarodnog festivala paške čipke
Ovih dana u gradu Pagu postavljeni su PVC banneri s motivima paške čipke i drugih tradicijskih elemenata povezanih s ovom jedinstvenom paškom rukotvorinom. Bannere je izradila tvrtka “Belina” iz Krapinskih toplica, a postavili su ih djelatnici tvrtke uz pomoć članova Gorske službe spašavanja iz Zadra i članova DVD-a Pag. Radove je koordinirao predsjednik Mjesnog odbora Miroslav Fabijanić.
– Ovim zanimljivim bannerima želimo najaviti 2010. godinu kao Godinu paške čipke. Banneri s motivima paške čipke postavljeni na ulazu u grad Pag, na državnoj cesti D-106 te na izlazu s autoceste kraj Posedarja. Reklamiranjem i prezentiranjem naše jedinstvene rukotvorine na ovakav način posjetitelji, ali i prolaznici, znat će da dolaze u grad paške čipke, rekao je paški gradonačelnik Ante Fabijanić.
Sudionici iz šest zemalja
Gradonačelnik Fabijanić je najavio da će Pag u svibnju 2010. godine biti domaćin Prvog međunarodnog festivala paške čipke.
– Paralelno se odvijaju radovi na uređenju prizemlja Kneževa dvora gdje će biti središnja proslava festivala čipke. Uskoro bi se trebali postaviti drveni stolovi koji će služiti za izlaganje čipke, razni viseći nosači i slično. Festival će se održavati u svim raspoloživim prostorima, budući da će svoju čipku predstaviti gradovi iz Hrvatske, Austrije, Italije, Slovenije, Mađarske i Njemačke. Očekuje se dolazak oko dvije stotine gostiju, stoga je i logično da aktivnosti oko organizacije događaja već kreću, napominje Fabijanić.
Važno je reći da će se Prvi međunarodni festival paške čipke održati u organizaciji Grada Paga, a pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Republike Austrije.
– U Zagrebu smo održali nekoliko sastanaka s austrijskim veleposlanikom Janom Kickerom kojemu smo prezentirali kompletnu organizaciju ove velike manifestacije koja će se održati u svibnju 2010. godine kao jedan od središnjih događaja Dana Zadarske županije. Veleposlanik Kicker je istaknuo zadovoljstvo organizacijom te izrazio divljenje paškom čipkom, ali i ostalom kulturnom baštinom našeg grada. Pozvali smo ga da sa svojim suradnicima bude gost na zadnje dane Paškog karnevala. Naime, on još nikada nije bio u Pagu pa je ovo izvrsna prilika da se upozna s našim gradom, naveo je Fabijanić.
Tradicija duga pet stoljeća
Da je Pag zaslužio biti domaćinom festivala čipke, uopće nije sporno. Već je nadaleko poznato da je riječ o gradu u kojemu se već pet stoljeća njeguje tradicija izrade jedinstvene rukotvorina od tankog bijelog konca. Uz to je nedavno Međuvladin odbor UNESCO-a na UNESCO-ov novoutemeljeni popis nematerijalne kulturne baštine pašku čipku uvrstio među sedam hrvatskih nematerijalnih kulturnih dobara.
Važno je reći da su paške žene čipku počele šivati još u 16. stoljeću, a uz pomoć Bečkog dvora osniva se i škola paške čipke. Tada se paška čipka predstavlja u svijetu, a njenom ljepotom svoju odjeću je krasila i austro-ugarska carica Marija Terezija. Tradicija škole paške čipke se nastavlja kroz povijest, a 1906. godine prvu pučku školu čipkarstva pokrenuo je tadašnji paški gradonačelnik Frane Budak.
U razdoblju od 1906. do 1943. godine paška je čipka prikazana na brojnim izložbama diljem svijeta, u Londonu, New Yorku, Budimpešti, Beogradu, Beču, Milanu, Pragu, a na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. godine dobila je zlatnu plaketu kao iznimno vrijedan ručni rad. Tradicija učenja i šivanja paške čipke nikad nije jenjavala. Kako bi se čipkarstvo grada Paga ponovno dignulo na tron, škola paške čipke od 1994. godine otvorena je u sklopu paške Srednje škole Bartula Kašića. U posljednjih 15 godina školu je završilo oko 120 polaznica, a one su stekle stručno zvanje čipkarice.

Kako se šije paška čipka?

Paška čipka se šije tankom iglom i tankim pamučnim bijelim koncem. Za njeno stvaranje potreban je tvrdi jastuk-kušin, tvrdi komad kartona, napršnjak i male škarice. Svaka čipka je jedinstveni rad, posebna. Čipka kao samostalni ukras postavlja se na stoliću, komodi, najčešće je pod staklom uokvirena. Kao dio narodne nošnje čipka se ušiva na košuljama, na jedinstvenoj pokrivaci, ali i na ukrasnim maramicama koje se postavljaju na rever muških svečanih odjela.