Subota, 13. srpnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

23 C°

Sudovi u “leru”

Pravosudni službenici završili sa štrajkom, ali sad su već počeli godišnji odmori

Autor: Vanja Vesić

29.07.2023. 08:16
Pravosudni službenici završili sa štrajkom, ali sad su već počeli godišnji odmori

Foto: Davor Kovačević/NL



Dan nakon potpisanog sporazuma Ministarstva pravosuđa i Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) o 12-postotnom porastu plaća, sudski zapisničari, upisničari, savjetnici i ostali radnici jučer su se vratili na svoja radna mjesta. Nakon gotovo dva mjeseca obustavljen je štrajk osoblja na sudovima i u državnim odvjetništvima formalnom odlukom više od 50 posto sindikalnog članstva da se prihvati Vladina ponuda.


Dakako, znatna je manjina koja nije oduševljena dogovorom sindikata i Vlade u odnosu na raniji zahtjev sindikalne centrale koja je za prosječne mjesečne plaće od 500 do 600 eura tražila povećanje od 300 eura.


Naša ekipa našla se ispred jednog od najvećih sudova u zemlji, Općinskog građanskog suda u Zagrebu. Radno osoblje počelo je pristizati u zagrebačku Palaču pravde oko 7.30 sati.




Dovoljno vremena da neke od njih uhvatimo na prvoj jutarnjoj kavi iz obližnjeg automata, umjesto da ih prekidamo usred radnog vremena baš na prvi dan nakon 52-dnevnog štrajka.


Stresan tempo


– Samo nas nemojte snimati, sve ćemo vam reći, dobacila nam je u polušali jedna od iskusnijih sudskih djelatnica na ulazu u Palaču, priznajući da je ona ostala u neštrajkaškoj manjini.


– Osobno nisam sudjelovala u štrajku, ali jest puno mojih kolegica i kolega. Oni su u lošem položaju. Radim kao viša sudska savjetnica s visokom stručnom spremom, a plaća će mi biti oko 1.380 eura računajući na ovo 12-postotno povećanje.


Imam oko 13 godina staža. Ipak, negdje do 2019. plaća mi je bila upola manja. S obzirom na to da nisam podstanarka i živim sama u vlastitom kućanstvu, uspijevam relativno normalno živjeti, platiti režije i hranu, kazala nam je viša sudska savjetnica podsjećajući da je sve očitiji problem na sudovima manjak zaposlenika.


– Na poslu nam je glavni problem što nemamo dovoljno kadrova. Jako puno iskusnih kolegica otišlo je u prijevremenu mirovinu i to se osjeti.


Nemamo stalnih suradnika, a sudskih predmeta je užasno puno. Kao viša sudska savjetnica dnevno znam rješavati po 20 i 30 predmeta, a ima dana kad nam na stol dolazi i po sto.


Sve te odluke treba pomno pregledati prije nego što ih sudac potpiše. Posao je vrlo odgovoran, a takav tempo je stresan, bez obzira obrađujete li neku tešku tužbu ili trivijalnu građansku parnicu od par eura. Traži se točnost i preciznost otpravka. Često su sudovi izloženi opstrukcijama tuženika i tužitelja pa se rješavanje sudskih predmeta oteže unedogled.


Osim toga, imamo situacije da se iste osobe, tužitelji ili tuženici, pojavljuju u novim parnicama, ispričala nam je naša sugovornica dok nas je prekidala buka građevinskih radova ispred zgrade Palače u fazi višemjesečne rekonstrukcije.


Prestanak štrajka službenika i namještenika označio je i veliko olakšanje u radu odvjetnika, koji su dva mjeseca praktički bili bez posla, dok su troškovi »hladnog pogona« dolazili na naplatu.


– Hrvatska odvjetnička komora (HOK) izražavala je podršku službenicima i namještenicima u pravosuđu u njihovom traženju poboljšanja materijalnog statusa i povećanja plaća jer bez njih pravosuđe ne može funkcionirati, što je nama odvjetnicima i otprije bilo poznato, a u to su se ovih osam tjedana štrajka uvjerili i sami građani koji nisu mogli ostvariti svoja ustavom i z


Odvjetnici su kroz ovo razdoblje, kao i inače, morali uredno podmirivati sva davanja za doprinose, akontacije poreza na dohodak, troškove ureda.


Odvjetničke muke


Abramović kaže da se iz navedenog može pretpostaviti kolike je odvjetnicima negativne financijske efekte uzrokovao ovaj štrajk, kao i onaj prethodni, tzv. bijeli štrajk sudaca, a budući da je počela sezona godišnjih odmora kada sudovi inače rade sa smanjenim intenzitetom, tada je očito da se do očekivanog porasta prihoda može doći tek u rujnu.


Kako bi našim kolegama odvjetnicima barem donekle ublažili financijske tegobe, donijeli smo odluku o neplaćanju članarine za kolovoz i rujan 2023.


Osim toga, zatražili smo od Ministarstva financija oslobođenje obveze plaćanja doprinosa na plaće i doprinosa iz plaća za sve odvjetnike, odvjetničke vježbenike i zaposlenike odvjetničkih ureda najmanje u trajanju od dva mjeseca, a odgovor na taj naš zahtjev još uvijek čekamo.


– Znamo da je i prije ovog štrajka pravosuđe percipirano kao sporo i neučinkovito, a njegovoj brzini i efikasnosti neće pridonijeti predmeti koji su se u ova posljednja dva mjeseca nagomilali pa bi čim prije trebalo poduzeti odgovarajuće mjere u cilju poboljšanja rada pravosuđa, zaključuje Abramović.


Za komentar smo zamolili i sindikalnu povjerenicu za Primorsko-goransku županija Slavicu Juranić. Ona nas je informirala da su ona, kao i predstavnici u pravosudnim tijelima u Rijeci, trenutačno na godišnjem odmoru.


Što se tiče Udruge hrvatskih sudaca, ogranak Rijeka, oni su podržali zahtjeve državnih službenika u pravosuđu u nastojanju da im se osiguraju plaće dostojne poslova radnog mjesta koje obavljaju.


Službenica: Doživjeli smo veliki poraz


– Tri su stupa vlasti, zakonodavna, izvršna i sudska vlast. Ako se jedna urušava, ne može biti dobro, dometnula je sudska dostavljačica koja je, kako nam kaže, od prvog dana članica sindikata.


Ipak, nije se složila s odlukom većine sindikalnih podružnica da se potpiše sporazum s Vladom.


– Mislim da je u pitanju veliki poraz. Nije bilo gospodski od sindikata tek tako odustati. Radim ovaj posao već 20 godina i spašava me to što posao sudskog dostavljača unatoč maloj plaći obožavam.


Jednostavno, ja sam se ovim poslom i komunikacijom s ljudima prepoznala. Inače, da nije tako, već bih odavno otišla i potražila neko bolje plaćeno radno mjesto. Nas krivo poistovjećuju s poštarima. Često su u pitanju važne pošiljke i pismena koja se ne šalju poštom, nego direktno preko nas dostavljača kombi-vozilom, osobno na ruke primatelju, bilo da je riječ o osobama u Fini ili Poreznoj upravi.


Uostalom, to je za sudove i jeftinije s obzirom na učestalost i količinu pošiljki koje se šalju. No, nije samo posrijedi primanje i predaja pošiljki, rukovanje s papirima i adresama.


Imate kontakte s ljudima koji nisu samo u uredima i kancelarijama. Dolazimo na vrata privatnih domova, nažalost, vrlo često s nekim ružnim obavijestima. U tim trenucima teško je staviti se u njihovu kožu i uvjeriti ih da je bolje za njih da prime pošiljku i da preko suda pokušaju riješiti problem.


Morate biti spremni za svakojake ljudske emocije, i ljutnju i žalost. Najgore je kad imate pismeno vezano za ovrhu. Srce vam se stegne kad dođete pred neku derutnu kućicu, a čovjeku morate uručiti rješenje o ovrsi ili dugovanju – priznala je naša sugovornica.


– Samo bih htjela da nas malo više cijene, da nas vide, da smo i mi ljudi, poentirala je žena s Općinskog građanskog suda u Zagrebu.