Pozivaju se Zadrani da detektiraju azbest

Grad Zadar do 7. srpnja prikuplja podatke o količinama azbesta na gradskom području kako bi mogli na temelju toga planirati posebno zbrinjavanje te vrste otpada.
Na zadarskom području ima dosta azbestne ternite
– Ovo je samo poziv građanima da dostave podatke o azbestu. Svjesni smo da dosta građevina na našem području ima azbestne ternite, te azbestne elemente u fasadi zbog čega su građani vjerojatno i zabrinuti. Ipak, ne trebaju brinuti jer nije zabranjeno imati azbest koji je stavljan prije desetak ili više godina na krov ili na fasadu. Međutim, proveli smo ovu akciju kako bismo znali s koliko uopće azbesta raspolažemo, da na temelju tih podataka možemo planirati daljnje korake. Mi uopće ne znamo koliko je toga i koliko bi moglo biti azbestnog otpada, tako da ovim želimo dobiti neke podatke temeljem kojih ćemo moći planirati daljnje korake, rekla je Andreja Baraba, pročelnica Upravnog odjela za razvitak otoka i zaštitu okoliša Grada Zadra. Istaknula je kako poziva sve građane da se prijave te da dostave podatke o lokacijama na kojima se nalaze takvi objekti – kuće, poljoprivredni objekti, garaže, gospodarski objekti i slično. Dodala je da se podaci sakupljaju temeljem Pravilnika o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest i jer su ih dužni dostaviti Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkocitost.
Pitali smo postoji li mogućnost da Grad Zadar sufinancira obnovu krovišta od azbesta ili odvoz takvog otpada pa je rekla da je do prošle godine država vodila brigu o azbestnom otpadu, a prošle je godine odgovornost za to prebacila na jedinice lokalne samouprave.
– Trenutno ne postoji mogućnost da Grad ovo financira jer još nemamo podataka o tome koliko takvog otpada treba zbrinuti na temelju čega trebamo sastaviti financijski plan. Dakle, kad prikupimo sve podatke možemo stvarati financijski plan i planirati eventualna sufinanciranja, rekla je Baraba.
Kancerogene čestice
Dodala je da bi se sanacija krovišta mogla sufinancirati iz EU fondova za energetsku učinkovitost, ali bi se odvoz i zbrinjavanje takve vrste otpada trebao posebno platiti ovlaštenim izvođačima takvih radova. Naime, azbest se mora posebno rastavljati i skladištiti kako bi se izbjeglo da se čestice raspše po zraku jer su kancerogene. Zbog toga se zbrinjava u posebne kasete i skladištenje je dosta skupo.
Nenad Maljković, predsjednik je udruge Moj otok koja već nekoliko godina provodi akciju zamjene azbestnih krovova i fasada, a njegova udruga već nekoliko godina provodi brojne edukacije i akcije kojima upozorava na potrebu zamjene i uklanjanja azbesta iz okoliša.
– Potrebno je istaknuti kako azbest nije otrovan, ali može biti kancerogen. Naime, azbest je vrlo oštar mineral koji ukoliko se udahne može se začahuriti u plućima i tako mirovati nekoliko godina i tek tada počiniti štetu. Može uzrokovati rak pluća i azbestozu, kazao je Maljković upozorivši kako raste mortalitet od azbesta, a on uzročnike tome vidi u azbestnim krovovima. zbog toga i on apelira na građane da promijene krovove i uklone te pravilno skladište azbestni otpad.