“Pokisla” loza i masline

Prošli tjedan obišli smo nasade i snimili kompletnu situaciju. Uočili smo da zbog blatnjavog terena poljoprivrednici nisu bili u mogućnosti odgovarajuće zaštititi kulture. Kiša i niske temperature pogodovale su razvoju bolesti kod koštićavog voća, maslina i vinove loze, kazao je Šimičević
Oborine i niske temperature koje su obilježile sredinu svibnja utjecale su na pojavu bolesti na plantažnim nasadima.
U razgovoru s dipl. inž. agr. Ivanom Šimičevićem iz Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu službu Zadarske županije doznajemo da zbog kišovitog vremena poljoprivrednici nisu mogli pravovremeno s mehanizacijom ući na raskvašeni teren, što je dodatno utjecalo na razvoj ekonomski najraširenijih bolesti.
– Prošli tjedan obišli smo nasade i snimili kompletnu situaciju. Uočili smo da zbog blatnjavog terena poljoprivrednici nisu bili u mogućnosti odgovarajuće zaštititi kulture. Kiša i niske temperature pogodovale su razvoju bolesti kod koštićavog voća, maslina i vinove loze, kazao je Šimičević. Nešto povoljnija situacija zabilježena je na područjima gdje je pjeskovito zemljište, kao što je u Smilčiću gdje se zemlja brže osušila te su poljoprivrednici mogli pravovremeno provesti zaštitu voćaka.
Na koštićavom voću primijećena je bolest monilija. Najosjetljivije vrste koje pogađa ova bolest su marelice i višnje, dok su manje osjetljivije breskve. Prvi simptomi vide se na cvjetovima koji se suše, a na izbojima se pojavljuju rane koje smole i suše se. Monilinia laxa je gljivica koja preko rana može zaraziti i plodove te su vrlo često i simptomi truleži plodova posljedica zaraze gljivicom Monilinia laxa. Monilinia fructigena uzročnik je truleži plodova. Do zaraze dolazi prvenstveno putem rana koje mogu nastati zbog pucanja, mehaničkih oštećenja ili oštećenja od ptica i insekata.
– Na maslini smo primijetili pojavu paunova oka, najraširenije gljivične bolesti na maslini. Simptomi paunova oka su vidljivi na listu, koji gljivice najčešće i napadaju. Na licu lista javljaju se pjege – mrlje, koje su u početku napada tamnozelene boje, uljaste i sjajne. Kasnijim razvojem bolesti pjege postaju tamnosmeđe do crne boje, pojasnio je Šimičević.
U zadnjem stadiju bolesti mrlje pobijele radi odvajanja kožice od tkiva lista koji ubrzo otpada sa stabla. Otpadanje lista dovodi do smanjenja uroda i slabljenja kondicije stabla, no vrlo je važno razlikovati opalo lišće kao posljedicu djelovanja paunova oka i ono koje je opalo zbog neishranjenosti biljke, starosti lista i olovne bolesti.
Gotovo jesenski ugođaj u svibnju nepovoljno je utjecao i na vinovu lozu. Crna pjegavost vidljiva je na mladicama, rozgvi i listovima. Ponekad se zaraza može pojaviti i na bobicama, koje se suše i smežuraju. Znakove bolesti mogu se pratiti na mladicama. Na donjem dijelu mladica pojavljuju se u proljeće tamnoplave, duguljaste ozljede, koje se mogu proširiti na cijelu mladicu pa se ona kasnije pod teretom može slomiti. Kada mladica počne odrvenjivati, ona mijenja boju i u većini sorti počinje izbjeljivati. Uzročnik bolesti ulazi pod koru i tamo se razvija, a kora zbog toga poprima srebrnkastu boju. S kore jednogodišnje rozgve micelij prelazi u staro drvo, što dovodi do truljenja i odumiranja zaraženog dijela čokota.