Pogledajte što donosi novi zakon o obnovi, cilj je da maksimalno ubrza cijeli proces

Prijedlogom novog zakona o obnovi potresom pogođenih područja, koji je u srijedu upućen u javno savjetovanje, reorganizira se institucionalni okvir procesa obnove koji bi radi ubrzanja trebao cijeli biti pod Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Nacrt prijedloga zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije u javnoj će raspravi biti do 1. veljače.

Jedan je od prioriteta obnove što veća iskorištenost oko milijarde eura, koje je Hrvatska dobila iz Fonda solidarnosti EU za obnovu javne, komunalne i prometne infrastrukture te obnovu javnih zgrada, koju Hrvatska treba potrošiti do 30. lipnja, najavio je novi ministar Branko Bačić.

Ministarstvu se pripajaju Fond za obnovu i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje

Predlaže se da se Ministarstvu pripoje Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije te Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

Pripajanjem Ureda i Fonda želi se standardizirati postupke i izbjeći dugotrajna razmjena dokumentacije, jer je dosadašnja praksa pokazala da razdvajanje obavljanja poslova u obnovi, odnosno to što ih obavljaju različita tijela, dovodi do slabe koordinacije i drugih poteškoća, čime se usporavala obnova.

Obnova i druge mjere uređene zakonom provodile bi se u skladu s programima mjera koje će na prijedlog Ministarstva donositi Vlada, ovisno o utvrđenim prioritetima i raspoloživim sredstvima.

Novina je u zakonu stavljanje težište na samoobnovu, jer će se građanima cijeli iznos potreban za obnovu, odnosno gradnju zamjenske obiteljske kuće, uplaćivati unaprijed kako ne bi trebali ulaziti u nova kreditna zaduženja.

Uređuje se i pitanje dokazivanja vlasništva u slučajevima u kojima se podaci iz zemljišnih knjiga ne podudaraju sa stvarnim stanjem ili zemljišna knjiga ne postoji.

Novim se prijedlogom zakona smanjuje i broj sudionika u procesu obnove jer će tehničko-financijsku kontrolu provoditi operativni koordinator i projektant, ukida se elaborat za uklanjanje za obiteljske kuće, kao i izrada elaborata postojećeg stanja za konstrukcijsku obnovu kuća.

Pojednostavljuje se i obnova objekata koji su u zoni kulturnog dobra, olakšava se dokazivanje vlasništva, a ukida se i izvješće o obavljenoj kontroli revidenta za višestambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade na projekt za uklanjanje zgrade.

Uvodi se model zamjene prava vlasništva umjesto obnove i izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća, a u proces obnove uključuje se Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama davanjem ovlasti za gradnju višestambenih zgrada i stjecanje nekretnina za privremeni smještaj.

Također se uvodi davanje novčane pomoći građanima za uklanjanje svih uništenih zgrada, uključujući i pomoćne, gospodarske i ostale uništene zgrade, te novčane pomoći za troškove izrade projekta, a uređuje se i pitanje postupanja s djelomično uklonjenim zgradama.

Omogućuje se gradnja zamjenske obiteljske kuće kada se utvrdi da popravak konstrukcije nije opravdan zbog klizišta i drugih geoloških promjena koje su prouzročile promjenu temeljnih karakteristika tla.

Omogućuje se i stambeno zbrinjavanje pogođenih osoba davanjem u vlasništvo kuće ili stana umjesto obnove ili izgradnje zamjenske obiteljske kuće, a poboljšava se i provedba privremenog stambenog zbrinjavanja dobavom montažnih energetski učinkovitih kuća.

Učinkovitija javna nabava

Učinkovitija i prikladnija trebala bi biti javna nabava koja bi se provodila po geografskim cjelinama i blokovskim rješenjima, a skraćuju se i rokovi za izradu projektne dokumentacije i njezinu reviziju.

Pitanje određivanja najviših cijena usluga i radova utvrđivat će tijela koja će odlukom odrediti Vlada, uz objavu na mrežnoj stanici Ministarstva, a radi veće transparentnosti i vidljivosti procesa obnove izradit će se cjelovita interaktivna mrežna GIS – aplikacija cijeloga područja obuhvaćenog potresom.

Provedba zakona financirala bi se sredstvima državnog proračuna, proračuna Grada Zagreba, odnosno Krapinsko-zagorske županije, te sredstvima iz drugih izvora pribavljenima sukladno posebnim propisima i drugim oblicima financiranja.

Očekuje se da će novi zakon, koji će u Sabor biti upućen u hitnu proceduru, biti raspravljen najkasnije 15. veljače, a potom i usvojen.