“Kad pogledate što smo danas sve usvojili, gotovo je nevjerojatno da se tako brzo stvara jedan novi fond namijenjen isključivo za financiranje obrane u iznosu od 150 milijardi eura”, rekao je Plenković nakon završetka samita.


Čelnici država članica podržali su prijedlog Europske komisije da se uspostavi posebni financijski instrument od 150 milijardi eura zajmova državama članicama za investicije u obranu.




Komisija bi se za taj iznos zadužila na financijskim tržištima i odobravala zajmove državama članicama.


Ta bi se sredstva koristila za financiranje paneuropskih projekata od kojih bi svi imali koristi, poput protuzračne i proturaketne obrane, topničkih sustava, bespilotnih letjelica s projektilima i streljivom i sustava za borbu protiv bespilotnih letjelica te za rješavanje drugih potreba – od kibernetičke sigurnosti do vojne mobilnosti.


Plenković je dodao da će Komisija predložiti da se u idućem proračunskom razdoblju od 2028. do 2034. godine za obranu izdvoji 100 milijardi eura. U sadašnjem sedmogodišnjem proračunu EU-a za obranu je izdvojeno 11 milijardi eura.


Osim o obrani, čelnici su izrazili snažnu potporu Ukrajini u borbi za pravedan i trajan mir, svi osim mađarskog premijera Viktora Orbana.


“To je bilo očekivano. Orban je napisao pismo u kojem je iznio taj stav, pokušalo se razgovarati, ali on nije promijenio svoj stav, koji je drukčiji od našeg već skoro tri godine, tako da to sada postaje uobičajena situacija”, rekao je Plenković.


Mađarsko stajalište komentirao je i predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa.


“Mađarska ima drukčiji strateški pristup Ukrajini. To znači da je Mađarska izolirana među 27-oricom. Poštujemo mađarsko stajalište, ali to je jedno od 27, a 26 je više od jedan”, rekao je Costa na završnoj konferenciji za novinare.


“Razlika je u tome što 26 država vjeruje da put prema miru vodi preko jačanja obrambenih kapaciteta Ukrajine. Mađarska se tu sama izolirala, a jedna izolirana zemlja ne znači da je EU podijeljen”, istaknuo je Costa.