Plenković: Hrvati su postali svjesni posljedica klimatskih promjena

Više od 80 posto hrvatskih državljana podržava djelovanje protiv štetnih posljedica klimatskih promjena, rekao je u utorak u Egiptu premijer Andrej Plenković na klimatskom skupu COP27 i najavio da će Hrvatska osnovati Nacionalni centar za klimatsku i ekološku tranziciju.

“Hrvati su uistinu postali svjesni potrebe ublažavanja posljedica klimatskih promjena – više od 80 posto smatra da treba djelovati kako bismo spriječili štetne posljedice za ljude i okoliš“, rekao je premijer u svom govoru u sinajskom turističkom odredištu Šarm El Šeiku, domaćinu ovogodišnjeg klimatskog skupa Ujedinjenih naroda.

Plenković je rekao da je ruska agresija na Ukrajinu potvrdila da je zelena tranzicija potrebnija nego ikad kako bi se pojačala europska otpornost.

Naveo je kako je Hrvatska, zahvaljujući novim nacionalnim i europskim zakonima, dodatno ubrzala tranziciju prema niskougljičnoj energiji u kojoj je već daleko iznad europskog prosjeka.

„Dvije trećine naše proizvodnje struje i energije dolazi iz obnovljivih izvora koji također osiguravaju jednu trećinu naše ukupne konačne potrošnje energije“, rekao je Plenković.

Hrvatska je za dodatno ubrzanje tranzicije ukinula PDV na solarne ćelije te investira značajna sredstva u dekarbonizaciju prometnog sektora.

„U idućem desetljeću ćemo investirati više od 4 milijarde eura u modernizaciju željeznica. Do 2032. ćemo uvesti vozni park baterijskih električnih vlakova koji će zamijeniti one na dizel“, nastavio je premijer.

U Hrvatskoj veliki potencijal predstavlja i geotermalna energija, a sa Slovenijom i Italijom Hrvatska sudjeluje u projektu Dolina vodika Sjeverni Jadran za proizvodnju zelenog vodika o kojem je premijer ranije govorio na okruglom stolu o vodiku. Tri zemlje planiraju godišnje proizvoditi do 5 tisuća tona vodika, objavio je Plenković na Twitteru.

U govoru je kazao kako Hrvatska promiče održiv turizam i smještajne kapacitete s domaćom i ekološki certificiranom proizvodnjom hrane.

Hrvatska je zahvaljujući ciljanoj kampanji u samo godinu dana smanjila bacanje hrane za 10 posto, a Hrvati su u proteklih pet godina počeli reciklirati za trećinu više otpada te smanjili njegovu ukupnu količinu za četvrtinu, kazao je.

Hrvatska je proširila svoje pošumljivanje na gradove u kojima financira sadnju stabala, rekao je Plenković.

Najavio je kako Hrvatska planira osnovati Nacionalni centar za klimatsku i ekološku tranziciju kao „centar ekspertize“ za sve dionike.

„Budući da je priroda naš najbolji saveznik, dajmo prednost ‘prije svega rješenjima temeljenim na prirodi’ u svim svojim postupcima“, poručio je Plenković.

Neravnoteža u emisijama

Premijer je u Egiptu govorio kako je ovogodišnje ljeto u Europi bilo najtoplije otkad se bilježe temperature te da je temperatura Jadranskog mora već u lipnju bila rekordnih 30 stupnjeva.

Suša „bez presedana“ donijela je 300 milijuna eura štete hrvatskoj poljoprivredi, a više od 13 tisuća požara zahvatilo je područje gotovo dvostruko veće od prošle godine, dodao je.

Naglasio je kako u svijetu postoje velike neravnoteže u emisijama stakleničkih plinova – najbogatijih 1 posto odgovorno je za 15 posto emisija, gotovo dvostruko više nego najsiromašnija polovina čovječanstva.

„To je nepravedno i neodrživo. Ako ćemo pobijediti u ovoj borbi, oni koji emitiraju većinu moraju učiniti puno više i djelovati brzo, posebno mi u razvijenom svijetu. To nije samo pitanje moralne pravednosti i solidarnosti, nego i racionalne nužnosti“, zaključio je premijer.