Plenković:" Europa nikada nije bilo ovoliko jedinstvena, no trebamo izvući pouku iz rata"

Zapadne zemlje trebaju iz ruske agresije na Ukrajinu izvući pouku i napustiti politiku “naivnosti” prema Rusiji, kazao je u intervjuu za think-thank Atlantsko vijeće (Atlantic Council) hrvatski premijer Andrej Plenković, dodavši kako je većina “razumnih” političara u Hrvatskoj čvrsto na strani Ukrajine.

Plenković je kazao kako je ruska agresija na Ukrajinu izazvala “tektonske globalne promjene”. “Važno je da svi zapadni lideri nauče lekciju prepoznavanja prijetnji međunarodnom pravu, međunarodnoj sigurnosti”, kazao je Plenković.

“Također je važno da potpuno napuste politiku naivnosti (prema Rusiji)”, dodao je. Ponovio je kako na europskoj razini postoji “neviđeno jedinstvo i odlučnost da djelujemo jedinstveno”.

“To je fantastično i trebali bi tako nastaviti”, kazao je Plenković, dodavši kako je Hrvatska za vrijeme Domovinskog rata mogla oružje nabavljati samo ilegalno zbog embarga UN-a. U razgovoru za washingtonski think-thank putem videoveze Plenković je istaknuo kako ne vidi u javnim sferama europskih zemalja izraženu tezu o podjeli odgovornosti između zaraćenih strana.

“To su vrlo minorni glasovi i uglavnom orkestrirani iz Moskve”, istaknuo je Plenković.

Protivnici obuke ukrajinskih vojnika snosit će odgovornost

Upitan da pojasni kontekst hrvatskog nesudjelovanja u misiji EU-a za vojnu pomoć Ukrajini (EUMAM), Plenković je kazao kako u Hrvatskoj “postoje političke snage, stranke, koje se pripremaju za parlamentarne izbore (…) i koriste baš svaku priliku da budu protiv vlade”.

Naglasio je kako bi hrvatski doprinos toj misiji predstavljao samo “vrlo, vrlo simboličan dio (od ukupne) naše vojne pomoći koju smo dali Ukrajini”.

“Tih 54 (zastupnika) koji nisu htjeli podržati snose tu odgovornost i imat će ju još jako dugo. Nećemo oklijevati da ih podsjetimo na vrlo loše povijesne odabire”, poručio je Plenković.

“To su unutarnji elementi, ali budite sigurni da su parlamentarna većina, vlada, većina razumnih političara i ljudi u Hrvatskoj čvrsto uz Ukrajinu i nastavit će biti”, dodao je.

“Moderni suverenizam”

Upitan da pojasni koncept “modernog suverenizma”, za koji je više puta rekao da ga zagovara, Plenković je pojasnio kako su Hrvati osjetljivi po pitanju suvereniteta, neovisnosti i utjecaja drugih aktera jer je Hrvatska tek u 90-ima stekla neovisnost.

“Moja je poanta da smo pridruživanjem NATO-u, EU-u, šengenu i Eurozoni – davanjem dijela suvereniteta nadnacionalnoj razini – postali jači, zaštićeniji, globalno i u Europi utjecajniji”, kazao je Plenković, dodajući da na taj način Hrvatska “efikasnije” ostvaruje svoje strateške ciljeve.

Žica na granici nije opcija

Po pitanju kontrole ilegalnih migracija, Plenković je naglasio kako je Hrvatska puno uložila u sofisticirani nadzor granica te se protivi izgradnji fizičkih barijera na granici sa susjednim zemljama koje nisu u EU-u.

“Naša opcija nije gradnja žica, zidova, bodljikavih žica na granici s BiH, Srbijom i Crnom Gorom. Želimo surađivati s njihovim policijama kako bismo spriječili ilegalne migracije”, kazao je Plenković.

U tom je kontekstu napomenuo kako je to važno i zato što su u BiH Hrvati konstitutivni narod, a fizičke bi barijere bile “štetne za bilateralne odnose (sa BiH)”.

Napomenuo je i kako je Hrvatska “najveći, najiskreniji prijatelj BiH u EU-u” te je izrazio nadu da će nova vlada izmijeniti izborni zakon kako bi se onemogućilo preglasavanje Hrvata na izborima za člana predsjedništva.

“Hrvati su (na zadnjim izborima) suspendirali pluralizam i svi podržali jednu kandidatkinju i svejedno ju (Borjanu Krišto) nisu uspjeli izabrati”, poručio je Plenković.