Oporba se oglasila u vezi odluke Ustavnog suda o ukidanju izbornih jedinica

Oporbene stranke ocijenile su u utorak da je odluka Ustavnog suda o ukidanju Zakona o izbornim jedinicama očekivana, ali debelo zakašnjela odluka, zbog čega je upitan demokratski karakter i ishodi dosadašnjih izbora.

Peđa Grbin (SDP) rekao je da je odluka Ustavnog suda očekivana.

Naglasio je da je nakon objave rezultata popisa stanovništva postalo potpuno jasno kolika je razlika u broju ljudi koji žive u pojedinoj izbornoj jedinici.

Situacija da pravo glasa vrijedi za trećinu više u jednom dijelu Hrvatske od drugog je neprihvatljiva, poručio je.

„Čim su rezultati popisa stanovništva objavljeni, SDP je na temelju njih izašao sa svojim prijedlogom koji je trebao urediti dvije stvari – da pravo glasa svugdje u Hrvatskoj vrijedi isto i da se osigura da se više ne dovedemo u situaciju da se podjela izbornih jedinica izuzme iz odlučivanja Hrvatskog sabora i prepusti DIP-u”, kazao je.

Dodao je da se treba voditi isključivo brojem birača koji negdje žive, a ne odgovara li ova ili ona granica izborne jedinice nekoj političkoj stranci više.

Ovo što je Ustavni sud danas odlučio predvidjeli smo prije godinu dana, uputili smo prijedlog koji se ‘kiseli’ na dnevnom redu, a vladajući po tom pitanju nisu napravili ništa, napomenuo je.

Sandra Benčić (Zeleno-lijevi blok) pozdravila je ukidanje Zakona i činjenicu da je Ustavni sud napokon utvrdio sve ono što su govorili o posljedicama koje takav Zakon ima na ostvarivanje općeg i jednakog prava glasa.

„Novi zakon morao bi osigurati da biračko pravo jednako vrijedi u svakoj izbornoj jedinici, što znači da više ne možemo imati ovakva odstupanja u jačini glasa kao do sada, gdje je, primjerice, glas u 4. izbornoj jedinici vrijedio i nekoliko puta više nego u nekoj drugoj izbornoj jedinici”, rekla je.

Usto, dodala je. Ustavni sud je rekao da se naredni izbori moraju održati s pročišćenim biračkim popisima, odnosno, da se usklade s realnošću, jer su naišli na diskrepanciju između broja registriranih birača i broja stanovnika koji žive u određenoj izbornoj jedinici.

Nema više cjepkanja Zagreba

Izuzetno bitno je, naglašava, da je Ustavni sud izrijekom prepoznao gerrymandering, odnosno, namještanje veličine i granica izbornih jedinica tako da bi odgovarale ‘zna se’ kome, i rekao je da se u novom Zakonu izborne jedinice moraju krojiti u skladu s geografskim područjima, odnosno, administrativno-upravnim jedinicama.

Nema više cijepanja Zagreba na četiri izborne jedinice, nema više cjepkanja svih drugih urbanih sredina samo zato da bi HDZ umanjio utjecaj urbanih sredina koje generalno glasaju protiv HDZ-a i bez toga novi Zakon ne može biti u skladu s Ustavom, poručila je.

„Ustavni sud nikad eksplicitnije nije rekao da dosadašnji izborni zakoni i izbori koje smo po njima provodili dovode u pitanje demokratski karakter tih izbora te da su s vrlo visokom vjerojatnošću i utjecali na ishode izbora”, zaključila je Benčić.

Nikola Grmoja (Most) smatra da je Ustavni sud debelo zakasnio i da je davno trebao reagirati.

Mi smo već imali neustavne izbore jer svaki glas u Hrvatskoj ne vrijedi isto, a imamo i nesrazmjer popisa birača i stvarnog broja stanovnika, napomenuo je.

U dobrom dijelu naših gradova imamo više glasača nego odraslih osoba, i to se neće riješiti ovime što predlaže Ustavni sud. ocijenio je.

Za cjelovitu izbornu reformu, predlaže Grmoja, potrebno je napraviti puno reformi, od povećanja participacije građana zbog čega predlažemo elektroničko glasovanje, možda uvesti i obvezu glasovanja ili neku nagradu poput porezne olakšice za izlazak na izbore, a potrebno je srediti i popis birača.

Kada je HDZ odlučio ići u smjeru promjene izbornih jedinica, tek je onda Ustavni sud reagirao i to je hrvatska žalost i tragedija, poručio je.