U više od polovice zabilježenih slučajeva uočeni su problemi s prepoznavanjem mržnje kao kvalificiranog oblika kaznenog djela i s pravnom kvalifikacijom događaja, navodi u priopćenju Zagreb Pride. U pojedinim slučajevima nasilje je tretirano kao prekršaj protiv javnog reda i mira, umjesto kao kazneno djelo.


Udruga upozorava i na slučajeve u kojima napadi na LGBTIQ osobe nisu kvalificirani kao zločini iz mržnje, zbog čega se homofobija i transfobija ne uzimaju u obzir kao otegotne okolnosti pri odmjeravanju kazne. Problemi su, navode, zabilježeni i u učinkovitosti istraga te komunikaciji s osobama koje su preživjele nasilje, osobito u radu policije, kojoj se takvi napadi često prvi prijavljuju.


Zagreb Pride ističe da na te probleme upozorava već 20 godina, otkako je u hrvatsko kazneno zakonodavstvo uvedena definicija zločina iz mržnje.




Udruga podsjeća na slučaj Sabalić protiv Hrvatske, u kojem je pružala pravnu podršku, a Europski sud za ljudska prava utvrdio da je Hrvatska prekršila Europsku konvenciju o ljudskim pravima. Prema ocjeni Zagreb Pridea, ta presuda nije dovela do promjene prakse policije i pravosuđa u postupanju prema napadima motiviranima mržnjom.


Zbog nastavka takve prakse Zagreb Pride i Kuća ljudskih prava Zagreb nedavno su Odboru ministara Vijeća Europe podnijeli podnesak s dokazima da se napadi na LGBTIQ osobe i dalje pogrešno kvalificiraju kao prekršaji protiv javnog reda i mira, zbog čega se motiv mržnje ne istražuje u kaznenom postupku.




Zagreb Pride pozvao je nadležne institucije da nasilne incidente pravilno pravno kvalificiraju te da prepoznaju i istraže motiv mržnje. Ističe i da svi građani moraju imati jednaku pravnu zaštitu te da se zakoni kojima se LGBTIQ zajednica štiti od homofobnog i transfobnog nasilja moraju dosljedno primjenjivati.


Povodom Međunarodnog dana iskoraka iz ormara, koji se obilježava 11. listopada, udruga je pozvala osobe koje su doživjele nasilje zbog homofobije ili transfobije da joj se jave radi pomoći pri prijavi, pravne podrške i zastupanja. Nasilje se, ističu, može dogoditi na ulici, u javnom prijevozu, susjedstvu, školi ili na radnom mjestu, a pravodobna prijava može pomoći u ranom reagiranju na propuste institucija.