Objaviti “rat” divljim kamperima

Nije stvar samo u naplati pristojbe. Mnogo je veći problem njihove sigurnosti jer bi imidž nesigurnog odredišta bio još pogubniji za naš turizam. Iako ih je ružno vidjeti, oni s kamp-vozilima imaju pravo parkirati na mjestima predviđenim za parkiranje, vani ne stavljaju ni tende, ni stolove ni stolice, dakle, oni kao ne kampiraju, objašnjava vlasnik legalnog kampa u Sukošanu
I ovog ljeta na zadarskom priobalju mnogi turisti s kamp-kućicama ili oni tek u šatoru ilegalno ljetuju potpuno besplatno. Ljetovanje na crno ili ljetovanje na parkirališnim mjestima i ove sezone je “u modi” među kamperima u Zadarskoj županiji.
Gdje im se svidi
Iako znatno u manjoj mjeri nego proteklih godina, neodgovorni kamperi odsjedaju gdje im se svidi, nerijetko na lijepim zaklonjenim lokacijama nedaleko od mora, no u pravilu na terenima koji ni izbliza nisu predviđeni za kampiranje. Osim što državu i turizam zakidaju u nizu stavki, veliki su zagađivači okoliša jer borave na mjestima koja uglavnom nisu predviđena za kampiranje.
– Očito se radi o povratnicima, turistima koji su tamo ljetovali i prošle godine i vidjeli kako im je dobro. Najvjerojatnije ih nitko ne dira i ne traži naplatu za kampiranje, a niti boravišnu pristojbu, govore nam kupači u ugodnoj hladovini borove šume uz Jadransku magistralu.
Do prije godinu, dvije u Europi je vladalo uvjerenje da je Hrvatska tolerantna prema auto-domovima jer se njihovo zadržavanje na mjestima koja nisu za to predviđena do sada vrlo malo i sporadično kažnjavalo. Ovakvih turista koji u nas ljetuju besplatno viđali smo na raznim javnim površinama.
Budući da se novčano sankcioniranje dosad pokazalo neučinkovitim, nove ovlasti Državnog inspektorata, temeljene na Zakonu o ugostiteljstvu, omogućavaju drastične kazne za divlje kampiranje. Prema novom Zakonu, gospodarski inspektori koji u provedbi inspekcijskog nadzora utvrde nelegalno kampiranje rješenje o zabrani kampiranja izvršavat će se odmah pečaćenjem kamp opreme za smještaj na otvorenom prostoru, što je zapravo i najveća novost u odnosu na dosadašnje postupanje u ovakvim slučajevima, kada su inspektorima glavno oružje predstavljale prilično skromne mandatne kazne.
Izbjegavanje plaćanja
– Nije stvar samo u naplati pristojbe. Mnogo je veći problem ako se nešto dogodi, jer su oni laka meta lopovima, a takav loš imidž bi bio još pogubniji za naš turizam, nego neplaćanje pristojbe. Iako ih je ružno vidjeti, oni s kamp vozilima imaju pravo parkirati na mjestima predviđenim za parkiranje, vani ne stavljaju ni tende, ni stolove ni stolice, dakle, oni kao ne kampiraju, samo drže zauzetim parkirališno mjesto, govori nam vlasnik legalnog kampa u Sukošanu.
Istovremeno kampisti, odnosno vlasnicima kampera koji kroz Hrvatsku putuju do krajnjeg odredišta, nisu ponuđena kvalitetna odmorišta. Na području Hrvatske ima tek 25 do 30 odmorišta, a većina ih nema ni priključke za vodu i struju. Posebna mjesta predviđena za parkiranje kamp-kućica na zadarskom priobalju i ne postoje, tako da su one parkirane gdje i ostala vozila. Ne treba zaboraviti da u Europi ima preko tri milijuna kampera. Riječ je o segmentu na koji treba obratiti najveću pozornost.
– Divlje kampiranje u svakom slučaju je minimalizirano u odnosu kako je to nekada bilo. Njihov najčešći izgovor, koji koriste kad ih se kontrolira, je da su na proputovanju te da se na određenom mjestu ne zadržavaju, što je u većini slučajeva i istina. To je pitanje koje je uvijek aktualno, govore oni koji često viđaju “parkirane” kamp-kućice.
Kamperi u svom domu na kotačima jednostavno “krstare” od mjesta do mjesta. Nešto slično kao što nautičari brodom plove od uvale do uvale u zadarskom arhipelagu. Kamperima i nautičarima nerijetko je zajedničko što nastoje izbjeći plaćanje boravka u kampovima, odnosno u marinama, a upravo je to pojava kojoj treba stati na kraj.