Nisu svi zaposleni u javnom sektoru jednaki, dobivaju se različiti iznosi regresa

Predstavnici Vlade i sindikata zaposlenih u javnom sektoru danas će potpisati dodatak kolektivnim ugovorima po kojem će država prvi put isplatiti različite iznose svojim službenicima, ovisno o tome jesu li ili nisu učlanjeni u reprezentativne sindikate s kojima je dogovorila te promjene. Ti su sindikati, koji imaju reprezentativnost dogovorili da regres u javnom sektoru bude 250 eura, ali njihovi će članovi dobiti 50 eura više.

Dakle, svi zaposleni u državnoj upravi, koji nisu članovi sindikata, ali i oni koji su članovi sindikata, ali ne reprezentativnih, dobit će 50 eura manji regres.

Za očekivati je da će se slično dogoditi i nakon pregovora o božićnici i uskrsnici, koja bi sljedeće godine prvi put trebala biti isplaćena u javnom sektoru, ako u međuvremenu Ustavni sud ne ospori odredbu iz Zakona o radu koja je omogućila takvo postupanje jer je nekoliko sindikata sporne odredbe poslalo tom sudu na ocjenu ustavnosti.

Potpora Preporoda

Vlada nije odgovorila na zahtjev nereprezentativnih sindikata da odgodi potpisivanje ugovora dok Ustavni sud ne kaže svoje, pa su se čelnici nereprezentativnih sindikata jučer okupili na Markovom trgu kako bi još jednom upozorili da je riječ o diskriminaciji jer se članovima reprezentativnih sindikata omogućuju veća materijalna prava u odnosu na sve druge zaposlenike.

Predsjednik Carinskog sindikata Rino Štorić, koji je govorio u ime osam sindikata iz državne službe koji nisu reprezentativni, otkrio je da je čak trećina zaposlenih u državnim službama u sindikatima koji nisu reprezentativni, što je 19 tisuća ljudi. Uz to oko jedna trećina zaposlenih, kazao nam je Štorić, nije uopće učlanjena u sindikat.

Pa će tako od oko 57 tisuća službenika i namještenika njih 19 tisuća, koji su članovi reprezentativnih sindikata u državnoj upravi, dobiti regres u iznosu od 300 eura, dok će preostalih 38 tisuća dobiti regres od 250 eura.

Željko Stipić predsjednik je reprezentativnog sindikata Preporod i njegovi će članovi dobiti veći iznos regresa, ali jučer je dao podršku kolegama iz nereprezentativnih sindikata i poručuje da ni Vlada, ali ni reprezentativni sindikati nisu smjeli dovesti do takve diskriminacije.

Otkriva i to da je prema podacima koje su sindikati dobili iz resornog Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u reprezentativne sindikate učlanjeno oko 97 tisuća zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama, dok preostalih 130 tisuća nisu članovi sindikata ili su članovi nereprezentativnih sindikata.

To znači da će većina zaposlenih u javnom sektoru dobiti manji regres.

Na redu Ustavni sud

Odvjetnik Ivan Gržić je u ime sindikata koji su podnijeli tužbe Ustavnom sudu kazao da su one podnesene u ožujku i da očekuje žurnu reakciju kako bi se ukinula diskriminacija, jer su sporne odredbe, naglasio je on, u suprotnosti ne samo s Ustavom nego i s međunarodnim konvencijama, praksom Europskog suda za ljudska prava i Ustavom.

Uz to, upozorava Gržić, te su odredbe Zakona u radu u suprotnosti i sa samim Zakonom o radu jer on zabranjuje diskriminaciju radnika zbog članstva u pojedinim sindikatima.