Ne prestaju prijepori oko povratka obveznog vojnog roka. Treba li to pitanje ići na referendum?

Povratak obveznog vojnog roka bio je tema sinoćnje emisije Otvoreno HTV-a. Treba li u tom smjeru ići i Hrvatska, kako se posljednjih dana intenzivno najavljuje? Ante Deur (HDZ) istaknuo je kako je pitanje vojnog roka ozbiljno i kompleksno.

“Zamrznut je 2008., nakon toga imamo dobrovoljni vojni rok. Vjerujem da će ministar obrane i Glavni stožer napraviti kvalitetan koncept. Danas Hrvatska vojska, hrvatski časnici imaju sve uvjete, preko milijardu eura daje se proračunom, kao nikada do sada”, dodao je.

Stipo Mlinarić (DP) optužio je Deura da ponavlja riječi premijera Plenkovića. Smatra da Plenković koji je, kako je rekao, izbjegao vojni rok, nije dobar primjer mladim ljudima koji trebaju služiti vojni rok. Mlinarić se pribojava da je priča o vraćanju vojnog roka predizborni trik HDZ-a. Podsjetio je i da je DP odmah nakon ruskog napada na Ukrajinu ukazao na potrebu vraćanja vojnog roka.

“Sigurnosna situacija u svijetu ne ukazuje na ništa dobro, opet imamo rat na tlu Europe i pitanje je kako će se to sve završiti, a znamo tko nam je u susjedstvu, vidimo Vučića u Srbiji, Dodika u Bosni, vidimo što se događa u Crnoj Gori, a vidimo i kakve izjave daje mađarski predsjednik. Treba vratiti vojni rok i mi smo rekli da je četiri do pet mjeseci realno”, dodao je.

Deur je odgovorio na Mlinarićeve prozivke rekavši kako ni prvi predsjednik Domovinskog pokreta, pa ni drugi, nemaju spoznaju Domovinskog rata.

“Gospodin Mlinarić ima puno oblika u svojoj stranci, a sve spinove koje rade, rade u obliku vremena. Sjećamo se i Vukovara, to je spin za jedan glas više. Ako itko radi spin, to radi Domovinski pokret. A on će to shvatiti, možda malo sporije, kao što je i ovo što priča shvatio nakon 30 godina. Malo mu treba vremena, ali polako će on doći na svoje. Nije imao neke mentore, to su bili Škoro, sad je Penava i Radić, vidjet ćemo što će biti dalje”, odgovorio je Deur.

Arsen Bauk (SDP) smatra da bi prvo trebalo vidjeti može li se određenim poticajnim mjerama muškarce i žene privući na dragovoljno služenje vojnog roka.

“Ako to nije moguće, a potreban je određeni broj vojnika, onda je legitimno razmišljati i o drugim načinima, a to je i uvođenje određene vrste obveze. I sada neću upotrijebiti riječ vojni rok jer to nitko ne upotrebljava. Govori se o tečaju, obuci i tako dalje, ali ono što je temeljno, koliko državi treba vojnika? Ozbiljna država treba se sama pobrinuti da toliko dobije”, rekao je.

Darko Klasić, HSLS, istaknuo je kako živimo u kriznim vremena te da se Hrvatska, zasad, srećom nalazi na rubu svih tih događaja.

“Jedan od fokusa nam je nacionalna sigurnost. Segment nacionalne sigurnosti obuhvaća cijeli niz komponenti. Nije samo to obrana, to je i civilna zaštita, policija, koji se trebaju aktivno u to uključiti. Naš program koji smo napravili, takvozvani program samoobrambenog osposobljavanja, ide u tom smjeru.

Nemojmo zaboraviti da od 2008. od kada smo ukinuli obvezni vojni rok, mi imamo dobrovoljne vojne obveznike. Svi građani Republike Hrvatske između 18 i 55 godina su i dalje vojni obveznici. Ako smo ozbiljna država mi moramo pitanje vojnog roka staviti na referendum”, naglasio je Klasić, piše HRT.