Nautički turizam ne smije biti žrtva institucionalne neusklađenosti

Dnevna potrošnja nautičara u 2017. od 126 eura po danu  za 40 posto je veća od dnevne potrošnje prosječnog hrvatskog turista.  Trećinu tog iznosa nautičari troše na ugostiteljske usluge, sport, zabavu i  kulturu, što jasno govori da kroz nautiku možemo izgrađivati i sve druge  oblike turizma i iz zemlje sezonskoga turizma izrasti u destinaciju cjelogodišnjeg turizma. Nautički turizam postaje najdinamičniji turistički  proizvod i ima ogroman potencijal, ali trebamo vući mudre poteze kako  bi ovo bila zadnja godina u kojoj bilježimo stagnaciju ili blagi pad od 1,2  posto u dolascima, istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i  turizam Dragan Kovačević na otvorenju HGK Dana nautike koji se  održavaju u sklopu 20. Biograd Boat Showa.

Novi zakoni
Osvrnuo se i na boravišnu pristojbu za nautičare, koja je bila centralna  tema na prošlogodišnjim HGK Danima nautike, ali i na aktualni Zakon o  pomorskom dobru.
– Nautičkim turizmom ne bi se u budućnosti trebalo upravljati iz više  ministarstava, državnih institucija i više jedinica lokalne i regionalne samouprave. Ne smije biti žrtva institucionalne neusklađenosti i preklapanja, poručio je Kovačević te napomenuo da visina boravišnih pristojbi  ne može biti rezultat administrativne matematike, već pažljivo strukturiran sustav koji uzima u obzir stvarni život i potrebe nautičara.
Državni tajnik u Ministarstvu turizma Tonči Glavina  govorio je o reformskom paketu turističkih zakona  kojemu je cilj decentralizacija profesionalizacija i doprinos ravnomjernom razvoju sustava turističkih zajednica. Reforme se odnose na Zakon o turističkim zajednicama, Zakon o  boravišnoj pristojbi i Zakon o turističkim članarinama.
– Što se tiče za samu nautiku značajnog Zakona o boravišnoj pristojbi,  novim Zakonom raspodjela prihoda od boravišne pristojbe pratit će  kopneni model, čime će 65 posto prihoda pripasti jedinicama lokale samouprave, 15 posto županijskim turističkim zajednicama, a preostalih  20 posto Glavnom uredu HTZ-a za aktivnosti promocije, istaknuo je Glavina.
Prema sadašnjem Zakonu o boravišnoj pristojbi, 50 posto sredstava  raspoređuje se Glavnom uredu HTZ-a, 40 posto jedinicama lokalne samouprave i 10 posto za nacionalne parkove. Glavina je naglasio i kako će  od 2020. godine županijske skupštine određivati visinu boravišne pristojbe, a ne Vlada kao do sada, što će doprinijeti daljnjoj decentralizaciji  te jačanju razvojnog turističkog potencijala.

Raspodjela novca
Državna tajnica za more iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Maja Markovčić Kostelac predstavila je novu zakonsku legislativu za  nautički turizam i pomorstvo koja se odnosi na izmjene i dopune Zakona o lučkim kapetanijama, Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika te Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
– Reforma pomorskog zakonodavstva, koju provodimo kroz izmjene  tri stožerna zakona, dovest će do povećanja konkurentnosti pomorskog  gospodarstva, digitalizacije pomorskog sustava u sljedeće tri godine,  podizanja sigurnosti plovidbe i zaštite mora te učinkovitog upravljanja pomorskim dobrom, naglasila je Markovčić Kostelac.
– U razdoblju siječanj – rujan 2018. registrirano je više od 440.000 dolazaka te više od tri milijuna noćenja u nautičkom charteru, što su brojke  približno na razini prošlogodišnjih, dok su vodeća tržišta prema broju  noćenja u nautičkom charteru tradicionalno Njemačka i Austrija, istaknuo je direktor Glavnog ureda HTZ-a Kristjan Staničić dodavši kako se  znatni napori ulažu i u promotivnim aktivnostima HTZ-a u području  nautičkog turizma i to kroz Brand kampanju, kampanje PPS Predsezona  i PPS Posezona te kroz društvene mreže.