Naftni stručnjak objašnjava kakvi se trendovi cijena derivata u maloprodaji očekuju

Vlada je jučer na telefonskoj sjednici odredila nove najviše cijene goriva, prema kojima od danas osnovni benzin eurosuper 95 stoji 1,34 eura (10,10 kuna) po litri, dok je najviša cijena osnovnog dizela 1,46 eura (11 kuna).

Benzin je poskupio za jedan eurocent, dok je za isti iznos smanjena cijena dizela. Nova cijena plavog dizela je 0,96 eura (7,23 kune) čime je i ovaj derivat pojeftinio za jedan eurocent.

Uredba Vlade stupila je na snagu danas, a vrijedit će narednih 14 dana. Nova cijena Ukapljenog naftnog plina (UNP) za spremnike je osam centi viša nego do sad i iznosi 1,30 eura (9,79 kuna) po kilogramu, a cijena UNP-a za boce iznosi 1,87 eura (14,09 kuna), odnosno devet centi više nego do sad.

Pritom valja naglasiti da se ograničenja cijena ne odnose na premium goriva, kao ni dosad, koja trgovci mogu slobodno formirati, piše Novi list.

Kao ni na cijenu goriva na autocestama, koja je još prošlog tjedna bila četrdesetak centi viša nego na drugim maloprodajnim mjestima pa je savjet vozačima koji kreću na dulji put nekom od domaćih autocesta da se gorivom opskrbe prije putovanja, na nekoj od benzinskih crpki koje nisu na autocestama.

Nepredvidive cijene

Iz vlade ističu da bi, bez uredbi o ograničavanju cijena, odnosno da se one slobodno formiraju, s maržama kakve su bile prije donošenja prve uredbe, litra benzina stajala 1,57 eura (11,83 kune), dizela 1,71 euro (12,88 kn), plavog dizela 1,08 eura (8,14 kn), kilogram UNP-a za spremnike 1,55 eura (11,68 kn), a UNP za boce 2,18 eura (16,43 kn) po kilogramu.

S obzirom na nepredvidiva kretanja cijena nafte i još manje predvidiva kretanja cijena naftnih derivata, od ruske agresije na Ukrajinu naovamo, kakvi se trendovi cijena derivata u maloprodaji očekuju Novi list pitao je naftnog stručnjaka Jasminka Umićevića koji kaže da će stvari po tom pitanju biti jasnije nakon 5. veljače, kad stupa na snagu embargo Europske unije na uvoz naftnih derivata iz Rusije.

– U posljednje vrijeme europski su trgovci uvozili derivate iz Rusije u velikim količinama kako bi popunili zalihe prije uvođenja embarga. Samo u posljednjih nekoliko mjeseci iz Rusije je uvezeno oko tri milijuna tona derivata u zemlje EU-a.

Zalihe Unije su prilično dobro popunjene, a u međuvremenu je povećan uvoz derivata iz Saudijske Arabije, sjeverne Afrike, Indije, Kine i SAD-a, čime se nadomješta uvoz iz Rusije, a ako ne bude većih poremećaja i nestašica pojedinih vrsta goriva na tržištu, ne treba očekivati ni značajne promjene cijena goriva, kaže Umićević, ipak dodajući da je Rusija, prije invazije na Ukrajinu, bila drugi po veličini izvoznik sirove nafte u svijetu, ali i najveći izvoznik sirove nafte i derivata zajedno, što, smatra, ne treba zanemariti.

– Na cijenu derivata utječu i drugi faktori. Primjerice, cijena dizela je eksplodirala, između ostalog i zbog štrajkova u Francuskoj, kad pet rafinerija nije radilo, što je dovelo do manjka ove vrste goriva na tržištu i posljedičnog rasta cijena.

Europska unija u međuvremenu je kupila ili proizvela zalihe veće od osam milijuna tona dizela, pa za sad ne treba očekivati nagli rast cijene.

No bude li opet smanjenja proizvodnje i uvoza iz bilo kojeg razloga, cijena će rasti. Uz to Kina smanjuje restrikcije po pitanju pandemije COVID-19 pa će i tamo potražnja rasti, kaže Umićević.

S druge strane, i ne manje zanemarivo, opao je tečaj dolara u odnosu na euro, što ima povoljan utjecaj na cijene derivata u Europi.

Dolar i euro

– Euro je ojačao u odnosu na dolar za oko deset posto, u odnosu na treći kvartal prošle godine, a trgovina naftom i derivatima u svijetu odvija se u dolarima. Ako euro nastavi jačati u odnosu na dolar, i cijena derivata će biti povoljnija u Europi, uz naravno, ogradu i pitanje što će se dalje zbivati s uvozom iz Rusije, potražnjom na drugim tržištima i eventualnim manjkovima određenih vrsta derivata, u prvom redu dizela.

Tu je vrlo teško bilo što prognozirati, posebno dok ne stupi na snagu embargo na uvoz derivata iz Rusije, kaže Umićević.

Smatra da je politika hrvatske Vlade kojom se ograničavaju marže u maloprodaji, umjesto zamrzavanja cijena što je prošle godine učinila Mađarska, bolja opcija, čemu svjedoči i nagli rast cijena derivata u Mađarskoj, zbog čega s prvim danima ove godine Mađari sve češće dolaze kupovati gorivo u Hrvatsku.

– Viktor Orban je populistički zamrznuo cijene derivata za mađarske državljane, smatrajući da će rat u Ukrajini trajati dva-tri mjeseca. No rat se otegnuo, a cijene nafte su rasle pa je ukinuto ograničenje cijena što je rezultiralo povećanjem za četrdesetak posto. Ne želim previše hvaliti našu Vladu, ali smatram da je ograničavanje prodajnih marži bolje rješenje. Cijena nafte, a posebno derivata je jedan živi organizam koji se stalno mijenja, posebno u ovako turbulentnim vremenima, pa je bolje ograničiti marže trgovaca, nego zamrznuti cijenu. Vidjeli smo nedavno pobunu Petrola protiv ograničavanja marži, ali ne vjerujem da će itko od trgovaca prestati s poslovanjem zbog toga, smatra Umićević.

Privremeno gašenje riječke rafinerije loše po Hrvatsku

Loše po Hrvatsko tržište je, ističe Umićević, privremeno gašenje proizvodnje u Ininoj Rafineriji nafte Rijeka, jedinoj preostaloj rafineriji u Hrvatskoj.

– Dosad smo, zbog tople zime i drugih okolnosti na tržištu, imali sreće pa cijene derivata iz uvoza nisu rasle otkako je rafinerija zatvorena. No ako do nestašice derivata iz bilo kojeg razloga dođe, posljedice ćemo itekako osjetiti. Pokazat će se zašto trebamo imati svoju rafineriju. Razlog za to je vrlo jednostavan – puno je jednostavnije i jeftinije nabavljati sirovu naftu nego naftne derivate, zaključuje Umićević.