Na kreditiranju države građani će 2024. zaraditi oko 75 milijuna eura

Troškovi zaduživanja države iduće će se godine povećati za petinu, na 1,24 milijarde eura, bez obzira na to što javni dug pada na oko 60 posto u odnosu prema BDP-u, piše u utorak Večernji list, navodeći da će iduće godine građani na kreditiranju države zaraditi oko 75 milijuna eura.

Javni dug relativno pada, no cijena zaduženja raste, slično kao i visina deficita. Mali dio godišnjih izdataka za kamate, procjenjujemo oko šest posto ili 75 milijuna eura, prvi će put biti isplaćen građanima za kamate na ove godine kupljene državne obveznice i sada trezorske zapise.

Indirektno, građani kreditiraju državu preko mirovinskih fondova, ali glavnina te zarade vrati se u državni proračun jer ljudi uglavnom ne uzimaju dvostupne mirovine. Očekivanih 75 milijuna eura, koliko će iduće godine ‘zaraditi’ građani, nije puno u odnosu na godišnji trošak zaduživanja, ali je znatno više od iznosa kamata koje su banke proteklih nekoliko godina isplatile građanima na njihove štedne uloge.

Slično kao i Hrvatska, i druge su europske zemlje počele značajnije posuđivati novac od stanovništva, svaka iz svojih razloga. Belgija, na primjer, da bi natjerala banke da povećaju kamate na štednju, što pokušava i hrvatski ministar financija Marko Primorac.

U tom je poslu njegov belgijski kolega bio puno uspješniji jer su kamate u belgijskim bankama skočile na 3,3 posto, dok su se kod nas dvije najveće banke tek nedavno odlijepile od 0,02 posto kamate i zastale na oko jedan posto.

U odnosu na kamate u bankama, državnih 3,74 posto, koliko bi se moglo zaraditi na trezorcu, čini se solidnim. Ima ta ponuda i predizborni štih jer se proračun puni više nego dobro te riznica raspolaže velikim viškovima, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.