
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Prigodnim tradicionalnim programom “Da se ne zaboravi” Dubrovčani u utorak obilježavaju 33 godine od početka srpsko- crnogorske agresije na Dubrovnik i jug Hrvatske u Domovinskom ratu – 1. listopada 1991. Program počinje polaganjem vijenaca kod Spomen križa na gradskom groblju Boninovo i prigodnim školskim programom u franjevačkoj crkvi Male braće, nakon čega na brdu Srđ slijedi polaganje vijenaca uz molitvu.
U luci Gruž spustit će se vijenci u znak sjećanja na poginule na moru, a nakon nastupa Gradske glazbe Dubrovnik, ispred crkve sv. Vlaha, služit će se sveta misa za sve poginule u Domovinskom ratu u franjevačkoj crkvi Male braće.
Točno u 6 sati prvog dana listopada 1991. više od 13 tisuća pripadnika jugoslavenske vojske, uz pomoć srpskih i crnogorskih rezervista, napali su s kopna, mora i iz zraka područje Dubrovnika i jug Hrvatske.
Među neprijateljskim snagama bili su pripadnici užičkog, podgoričkog i mostarskog korpusa te 9. Vojno pomorskog sektora Boka, uz značajnu potporu zrakoplovstva, više od 120 teških topničkih oružja, oko 100 tenkova te 50 oklopnih transportera.
Brojnoj i dobro naoružanoj agresorskoj vojnoj sili na crti obrane dugoj više od 200 kilometara suprotstavilo se 750 slabo naoružanih hrvatskih branitelja, pripadnika postrojba dubrovačkoga ZNG-a, policije te dragovoljaca iz sastava Teritorijalne obrane.
Već prvog dana Dubrovnik je ostao bez struje i vode, a s ciljem potpune informativne blokade agresor je zrakoplovima raketirao zgradu Centra za obavješćivanje te repetitor i relej na Srđu, čime su prekinute telefonske i oštećene radijske veze.
Prve granate ispaljene iz topova JNA i rezervista Hercegovačkog korpusa s položaja oko Trebinja pale su na uže dubrovačko područje, naselja Bosanku na brdu Srđ i Mokošicu.
Samo u prvom tjednu listopada poginulo je 27, a ranjeno 100 dubrovačkih branitelja i civila.
Već 5. listopada srpsko-crnogorski agresor zauzeo je Konavle i Slano i tako presjekao i posljednju kopnenu vezu s ostatkom Hrvatske. Do kraja listopada izbio je na same prilaze gradu u kojem je, bez struje, vode i redovite opskrbe hranom, ostalo 50 tisuća ljudi. Hrabri dubrovački branitelji uspjeli su spriječiti ulazak srpsko- crnogorskih postrojbi u grad i učvrstili crtu obrane.
Najteže dane u svojoj višestoljetnoj povijesti Dubrovnik je pretrpio u studenome i prosincu 1991.. Od 8. do 14. studenoga te 6. prosinca, na blagdan Svetoga Nikole, u jakim napadima na grad je palo više od 5.000 topničkih projektila, a u napadu 6. prosinca više od 600 ih je palo na dubrovačku povijesnu jezgru.
Uništeni su brojni spomenici kulture. Devet zgrada potpuno je izgorjelo, 461 zgrada pretrpjela je teža oštećenja, a 45 projektila palo je na Stradun.
Tijekom srpsko- crnogorske agresije na dubrovačko područje poginula su 184 branitelja i 92 civila, a ranjeno je više od 1 500 osoba. U srpskim koncentracijskim logorima bile su zatočene 423 osobe, a bilo je više od 33 tisuće prognanih i izbjeglih.
Na području od Stona do Konavala spaljeno je 2 127 kuća, kao i zaštićeni, skoro pet stotina godina star Arboretum u Trstenom. Bez krova nad glavom ostao je 7 771 stanovnik dubrovačkog područja, a ono što nije spaljeno i uništeno, opljačkano je.
najnovije
najčitanije
Nogomet
predsjednik hns-a
Marijan Kustić izabran u Izvršni odbor UEFA-e
Zadar
Serijski bušitelj guma
Pod okriljem noći oštećeno desetak automobila parkiranih uz Dom na Sfingi
Hrvatska
sabor prihvatio prijedlog
Uvodi se niz promjena u igrama na sreću. Odzvonilo kladomatima u kafićima
Hrvatska
premijer o carinama
Plenković: U suradnji s Europskom unijom ćemo zaštititi hrvatske interese u trgovini s SAD-om
Svijet
reakcija njemačke
Scholz o američkim carinama: ’SAD krenuo putem za gubitnike…’
Županija
reportaža
MISTO MOJE (16) Premda u Smilčiću “niko nikog ne dira”, ipak nema tko obnoviti razrušene kuće
Zadar
PRIVREMENO
Ryanair ukida gotovo 300 letova iz Zadra
Županija
PRIVLAKA
Bogoslov Ante Nimac primljen među kandidate za svete redove Zadarske nadbiskupije
Zadar
stariji meta manipulacija
Zašto je bolje ugovoriti doživotno nego dosmrtno uzdržavanje? Pravnica otkriva zamke i prednosti
Kultura
Nakon četiri mandata