Morski utorak publiku odveo u srce Jadranskog mora

Jučerašnji, 103. po redu Morski utorak, brojnu publiku svih generacija odveo je u srce Jadranskog mora, Palagružu, kroz predstavljanje knjige dr. sc. Branka Kirigina “Palagruža: Diomedov otok”

U multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar nije bilo mjesta ni za stajanje na jučerašnjoj obljetnici jednog desetljeća održavanja Morskog utorka. Broja publika i predavači na ovaj način odali su veliko priznanje djelatnicima Knjižnice i volonterima koji su osmislili ideju tribine koja govori o moru i životu uz njega i održavali je kroz cijelo desetljeće. Jučerašnji, 103. po redu Morski utorak, brojnu publiku svih generacija odveo je u srce Jadranskog mora, Palagružu, kroz predstavljanje knjige dr. sc. Branka Kirigina “Palagruža: Diomedov otok”.
Idejni začetnik tribine je Martina Dragija Ivanović koja ju je vodila od 2003. do 2006. godine. Nju je iduće dvije godine naslijedila Doroteja Kamber Kontić, a nakon nje vodi ga Helena Novak Penga koju u odsustvu zamjenjuje Ante Kolanović. Djelatnici Knjižnice koji vode Morski utorak su se mijenjali tijekom vremena, jedino se od samog početka nije promijenila suradnica i volonterka Zrinka Mandić. Tijekom vremena Morski utorak postao je brand koji je ime Gradske knjižnice Zadar prenio van Hrvatskih granica.
– Gradska knjižnica Zadar lani je u studenom proglašena je knjižnicom godine. Jedan od razloga tome jest što smo u mnogim stvarima bili prvi i različiti. Jedna od njih je upravo Morski utorak, rekao je ravnatelj Gradske knjižnice Ivan Pehar.
Kako kaže trenutačni voditelj Morskog utorka Ante Kolanović poslanje svake knjižnice, pa tako i naše, jest da služi svojoj zajednici, prepoznaju njene potrebe i na temelju njih oblikuju svoju uslugu. Organiziranjem Morskog utorka to je poslanje jednim dijelom ispunjeno. Grad Zadar i ljudi koji ovdje žive uvijek su bili orijentirani prema moru, svjesni su mora i morske tematike. Zašto je Morski utorak opstao 10 godina odgovara volonterka Zrinka Mandić:
– To je tako bogata tema da će opstati još desetljećima. Zadar je grad na moru i treba biti više tribina ovog tipa, kaže Mandić.

Rezultat dvadesetogodišnjeg istraživanja

Knjigu dr. sc. Branka Kirigina “Palagruža: Diomedov otok” uz samog autora predstavili su dr. sc. Zdenko Brusić sa Sveučilišta u Zadru, Odjel za arheologiju i doc. dr. sc. Irena Radić Rossi također sa Sveučilišta u Zadru, Odjel za arheologiju. Autor ističe kako je Palagruža prije kroz tisućljeća bila poveznica između dvije obale Jadrana.
– Knjiga je rezultat dvadesetogodišnjeg istraživanja mojih kolega i mene. Na Palagruži su ljudi dolazili prije 8.000 godina i s nje išli na jednu ili drugu stranu Jadrana. To je naše najvažnije otkriće, da su ljudi sa suprotnih strana Jadrana u starijem neolitiku komunicirali. Na koji način to još ne znamo, kaže Kirigin.