Foto: Davor Kovačević
Potkraj rujna prošle godine ministar gospodarstva Ante Šušnjar izvijestio je javnost da je u izradi zakonodavni okvir koji bi omogućio gradnju nuklearne elektrane (NE), važne za energetsku sigurnost i samodostatnost Hrvatske.
– To je smjer kojim sve moderne i suverene zemlje idu. Da bismo postigli energetsku suverenost moramo ići u tom pravcu, rekao je tada ministar Šušnjar.
Procjena je da će u idućih 25 godina potrebe za električnom energijom u Hrvatskoj biti dvostruko veće nego što su sada pa se gradnja nuklearke uzima u obzir kao ozbiljna opcija. Tim više što radni vijek NE Krško, koju Hrvatska dijeli sa Slovenijom, istječe 2043. godine, a gradnja drugog bloka navodno zapinje oko izrazito nepovoljne ponude slovenske strane o podjeli vlasničkih udjela, piše N1.
Savjetovanje otvoreno još nekoliko dana
Da se Vladi žuri s donošenjem zakonodavnog okvira kazuje to da je Ministarstvo gospodarstva 18. prosinca uputilo u javno savjetovanje (eSavjetovanje) Nacrt prijedloga Zakona o primjeni nuklearne energije u civilne svrhe, koje je otvoreno do 17. siječnja.
U obrazloženju predloženog zakona stoji kako Vlada “da bi udovoljila klimatskim promjenama, osigurala ekonomski održiv razvoj i dugoročnu sigurnost opskrbe energijom ima obvezu donositi strateške odluke, planirati i realizirati planove od posebnog značaja” te da se donošenje predloženog zakona temelji “na strateškoj odluci Republike Hrvatske i opredjeljenju države za uspostavom vlastitog nuklearnog programa, uz mogućnost donošenja odluke o izgradnji nuklearne elektrane na hrvatskom teritoriju”.
Odluka će, navodi se, biti razmotrena i provedena kada rezultati svih analiza, studija i aktivnosti eminentnih stručnjaka uključenih u projekt potvrde izvedivost takvog pothvata.
Izgradnja nuklearke – strateško pitanje
U uvodnoj ocjeni stanja također stoji kako “dobro projektirana nuklearna elektrana predstavlja pouzdan, siguran, ekonomski isplativ i ekološki prihvatljiv izvor energije”. Također i da “proces izgradnje nuklearne elektrane za Republiku Hrvatsku predstavlja ključno strateško pitanje, kako u tehničko-tehnološkom smislu, tako i u kontekstu osiguravanja financijske konstrukcije projekta”.
Ističe se i da je Hrvatska po ovom strateškom pitanju spremna surađivati sa svim relevantnim akterima u području istraživanja i razvoja nuklearne energije, ali i da domaći stručnjaci “raspolažu odgovarajućim znanjima i kompetencijama potrebnima za realizaciju ovako zahtjevnog projekta.”
Udio električne energije iz nuklearki dići na 30 posto
Još je samo tjedan dana preostalo javnoj raspravi o predloženom zakonu, a do sada je tek petnaestak komentara na isti, gotovo svi od iste osobe. Sam Zakon nije opširan, ima tek 15 članaka uključujući prijelazne i završne odredbe, a njegovo donošenje predlaže se po hitnom postupku.
Prema tom prijedlogu, plan za uspostavu nuklearnog programa u Hrvatskoj donosi se za razdoblje od donošenja plana do 2040. godine i u tom razdoblju proizvodnja električne energije iz nuklearnih elektrana trebala bi postići udio od najmanje 30 posto u ukupnom domaćem elektroenergetskom sustavu. Danas je taj udio 16 posto.
Odabir tipa i lokacije nuklearke
Tri su opcije u igri. Uz nuklearnu elektranu tehnološki izvedivog, ekološki prihvatljivog i gospodarski konkurentnog, a već postojećeg tipa kakav se već koristi u svijetu, u obzir će biti uzete i tehnologija mikro nuklearnih reaktora te malih modularnih reaktora (MMR).
Za tehnologiju mikro reaktora stoji da se “može koristiti za proizvodnju toplinske i električne energije, uz autonomni pogon i otočni rad” dok se za tehnologiju MMR-a navodi da “predstavlja inovativno rješenje za proizvodnju električne energije radi dekarbonizacije energetskog sektora, industrije i Toplinarstva”.
Ono što javnost itekako zanima jest lokacija eventualne buduće nuklearne elektrane. O tome u članku 12. predloženog zakona piše da se “odabire razmatranjem energetski povoljnih lokacija, u skladu s visokim standardima i uz provođenje odgovarajućih sigurnosnih standarda, seizmičkih aktivnosti, vodnih potencijala za hlađenje te procjena utjecaja na okoliš”. Također i da se “prilikom izbora lokacije vodi računa o postojanju već istraženih lokacija za nuklearne elektrane u RH, raspored potrošnje i konfiguraciji i stabilnosti postojećeg elektroenergetskog sustava”.
Već postoje studije za dvije lokacije
Što se spomenutih istraženih lokacija tiče, još iz druge polovice 1980-ih postoje potrebne studije, uključujući i one o utjecaju na okoliš, dviju potencijalnih lokacija za izgradnju nuklearke – Tanja kod Erduta te Prevlaka kod Ivanić-grada.
– Provedba postupaka izbora lokacije nuklearne elektrane mora biti usklađena s propisima koji uređuju radiološku i nuklearnu sigurnost, zaštitu okoliša i prirode, zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, državne potpore, prostorno uređenje, gradnju, tržište električne energije, koncesije, pomorsko dobro, vodno gospodarstvo, obavljanje gospodarskih djelatnosti, pravo vlasništva i drugih propisa. Nakon toga će izabranu lokaciju nuklearke potvrditi Vlada, stoji u stavku 3 članka 12. predloženog Zakona o primjeni nuklearne energije u civilne svrhe, prenosi N1.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
promocija hrvatskog turizma
U Berlinu otvoren ured Predstavništva HTZ-a
Tenis
povratak ikone
Serena Williams vraća se tenisu u 44. godini
Nogomet
DAVIDE ANCELOTTI
Sin Carla Ancelottija preuzeo Lille
Hrvatska
"Ma neće biti ništa..."
Počela protupožarna sezona, Hrvatske šume pozivaju na odgovorno ponašanje
Scena
Filmska ikona
Hollywood slavi 100 godina rođenja Marilyn Monroe
Županija
Zaljubljena u Hrvatsku
Indonežanku Lestari Dori ljubav zauvijek vezala za Ugljan: ‘Naučila sam brati masline, raditi ulje, ali i – kuhati sarmu’
Županija
Svestrani svećenik
Don Jere iz Pakoštana igra košarku, pjeva o Hajduku i lovi sipe pod svićom: ‘Ribolov mi je ušao pod kožu’
Crna Kronika
UŽAS!
ŠOKANTNA SCENA! Sjedio u autu s otvorenim vratima i masturbirao pred ženom
Zadar
JASNO JE NA ŠTO SE MISLI
Poruka na zadarskom Poluotoku postala hit: Jedna rečenica posramila sve pušače
Zadar
pet vijesti dana
