Kravlje mlijeko je za teliće, a ne za ljude!

Adekvatni jutarnji obrok bi trebao biti lagan, trebalo bi se jesti voće kao idealnu grupu namirnica nakon sna. Organizmu treba voda, biološka, aktivna voda koja detoksificira, trebaju mu vitamini, elektroni, treba mu namirnica koja brzo daje energiju, a poznato je da nema lakšeg dobijanja energije od energije iz voća
Kako živjeti zdravo,  osigurati organizmu dovoljno energije za neometano  funkcionranje, kako ne biti  podložan bolesti i stresu, a  onda i zadovoljan – pitanja su  koja su oduvjek bila u fokusu  ljudskog razmišljanja. Kako  pronaći ravnotežu između  užitka i rada, balans koji bi  nam trebao osigurati što više  životnog zadovoljstva uz što  manje odricanja. Odgovora je  mnogo, od duhovnog angažmana, meditacije, vježbi opuštanja, autogenih treninga,  psihoanalize, raznih tehnika i  vještina pa do legalnih i sve  češće nelegalnih stimulansa.  Teorija je mnogo, no gotovo ni  jedna ne zaobilazi jedno od  najvažnijih poglavlja ljudske i  svake druge egzistencije – hranu.
Znati se hraniti, konzumirati namirnice koje jačaju i  izgrađuju organizam osnovna  je životna vještina. Posebice  danas, kada nas sa svih strana  “zapljuskuju” oblaci otrova,  kada je zemlja zatrovanija no  ikad, kada zrak koji udišemo  sadrži opasne plinove, kada  gotovo sva industrijski proizvedena hrana biva manje ili  više konzervirana, kada do nedavno tvari korištene za bojne  otrove bivaju neizostavni dio  hit napitaka, a hrana biva sve  više stimulans za nepce, oči i  nozdrve, a sve manje temelj  izgradnje i zdravog funkcioniranja organizma.
Jer posljedice su katastrofalne, od pomanjkanja energije, preko stresa, raznoraznih  alergija, pretilosti do karcinoma i niza drugih po život ozbiljnih bolesti. Današnji je  čovjek, mišljenja su nutricionistički stručnjaci, jednostavno “zaboravio” čemu služi hrana. Doktor Darko Marđetko,  zadarski nutricionist, smatra  da ljudskoj prehrani treba prići na holistički način, zapitati  se prije svega što je uopće  svrha prehrane.
Sto grama oraha  kao šest jaja!
– Danas postoji mnogo teorija o ljudskoj prehrani, gotovo svaki dan izađe nova knjiga koja se bavi ovom problematikom, no ne treba prelistati mnogo stranica kako  bismo vidjeli da su informacije  s kojima se susrećemo kontradiktorne, da svaka nova teorija donosi nešto drugačiji  pogled na prehranu od prethodne. Nema veće kontroverzije na području ljudske  medicine od područja prehrane, ističe dr. Marđetko.
– Ljudska prehrana služi da  omogući normalno funkcioniranje organizma, stvaranje  energije, izgradnju proteina  koji grade naša tkiva i organe.  To je bit prehrane. Trebaju  nam osnovne hranjive tvari u  što je god moguće prirodnijem  obliku, što manje termički  obrađene kako bi se probava  odvijala onako kako je to priroda zamislila. Primarni cilj  prehrane svakako nije ono što  se danas može vidjeti, gušti,  užitci, mirisi, filozofski aspekti, artistički aspekti, izmišljanje kojekakvih kombinacija  boja i okusa, šugova, egzotičnih, neegzotičnih…sve to  nema veze sa zdravom prehranom, naglašava dalje Marđetko.
Za njega jedan standardni  jelovnik prosječnog čovjeka  nije ništa drugo do put u bolest.
– Većina će ljudi dan započeti s kavom, raznim namazima, pecivima, pahuljicama ili kobasicama. Za ručak će  pojesti juhu, malo lešo ili pečenog mesa, ili, pak, ribu uz  krumpire ili tjesteninu. Nakon  toga će sve to zasladiti kolačima te zaliti vinom ili nekim  drugim alkoholom. Onda opet  ide kava, da bi za večeru na  stol došao ili ostatak od ručka,  ili nekakav sendvič, mlijeko,  jogurt ili sir. Na kraju se jede  voće, ako ga uopće ima na  jelovniku, navodi Marđetko.
– Na taj način, ističe dalje,  organizam biva u stanju kronične pothranjenosti, neadekvatne produkcije energije kao  i loše izgradnje. Najčešća greška svakodnevne prehrane je  što su jutarnji obroci preteški,  dan se započinje sa škrobnim  namirnicima ili bjelančevinama ili, pak, masnim namirnicama poput maslaca u kombinacijama koje su apsolutno  neadekvatne. Spavanje je doba posta koji se ne prekida  teškim namirnicama. Adekvatni jutarnji obrok bi trebao  biti lagan, trebalo bi se jesti  voće kao idealnu skupinu namirnica nakon sna. Organizmu treba voda, biološka, aktivna voda koja detoksificira,  trebaju mu vitamini, elektroni,  treba mu namirnica koja brzo  daje energiju, a poznato je da  nema lakšeg dobijanja energije od energije iz voća, fruktoze koja odmah po unosu  prelazi u glukozu bivajući na  raspolaganju organizmu kao  osnovno pogonsko gorivo. Voće možemo kombinirati jedino  s orašastim plodovima, koji su  također jedna grupa voća, bogati nezasićenim masnim kiselinama, mineralima, te ono  što je posebno važno, pogotovo za ljude koji fizički rade,  najkaloričnije namirnice. Sto  grama oraha je kalorijski jednako unosu šest jaja! Nakon  takvog obroka čovjek se osjeća  lagano, nema težinu u želucu,  nema smetnje s pospanošću i  pad energije. Dobio je biološku vodu, vitamine, minerale, omega kiseline, kalorije.  Tako se počinje dan, dodaje  Marđetko.
Idealan ručak
Baveći  se godinama problemom ishrane, doktor Marđetko upozorava kako je važno  znati kombinarati namirnice.
– Ručak bi trebao biti bjelančevinast obrok, meso ili riba sa salatom i povrćem, nikako s kruhom, tjesteninom,  općenito škrobnom hranom ili  hranom na bazi žitarica. Ljudski je organizam tako napravljen da se škrob razgrađuje u  lužnatim pH vrijednostima, za  razliku od proteina koji za  svoju razgradnju trebaju kiseli  medij želuca sa pH vrijednostima oko 2, što znači da se  organizam mora snažno aktivirati i potrošiti puno energije da bi razgradio bjelančevinastu grupu namirnica i  škrobnu hranu istovremeno.  Rezultat je neadekvatna razgradnja i bjelančevina i škrobnih namirnica. Nepotpuno  razgrađene bjelančevine započinju u crijevu trunuti, a škrobovi su podložni vrenju, što  rezultira auto-toksičnim crijevnim sindromom.
Na taj način, upozorava  dalje Marđetko, proizvodi se   mnogo kiselih i toksičnih kemikalija koje ozbiljno truju  probavni trakt. Bjelančevine  stoga treba kombinirati jedino  sa salatama i povrćem jer te  namirnice dobro neutraliziraju kiselost i toksičnost. Isto  tako s povrćem i salatom treba  jesti i škrobne namirnice  (krumpir, tjesteninu, kruh).  Ako ne možemo bez tjestenine onda neka to bude integralna i to za večernji obrok  jer takva tjestenina sadrži barem nešto minerala, vitamina i  vlakana koja čiste crijeva. Način prehrane koji se danas koristi u tradicionalnoj kuhinji  rezultira činjenicom da je probavni sustav najveći potrošač  energije u organizmu što je  apsurdno jer bi probavni sustav trebao biti taj iz kojeg  crpimo energiju, a ne taj kojem dajemo energiju, ističe  Marđetko.
Pod utjecajem jakih  prehrambenih lobija suvremenom se čovjeku sustavno amputiraju neistine o hrani koje  za posljedicu imaju sve veći  broj bolesnih ljudi.
– Suvremena je prehrana puna zabluda od kojih je jedna od  najvećih svakako teorija o mliječnim proizvodima. Većina  ljudi će vam reći da je mlijeko  zdrava hrana, što je daleko od  istine. Kravlje mlijeko je svakako najzdravija hrana na svijetu, no ne za ljude već za  teliće. Nakon treće godine života mlijeko ljudskom organizmu ne treba. Životinjsko,  najčešće kravlje mlijeko bismo  i mogli donekle konzumirati  ako bismo ga dobivali u njegovom prirodnom obliku od  organski uzgojenih krava, a ne  od krava tretiranih antibioticima, hormonima, beta blokatorima i raznoraznim cjepivima, upozorava Marđetko.
Konzerviranje namirnica i  njihova prerada osnova su rasta profita prehrambene industrije, a shodno tome i njihovog  utjecaja na javnost pa ne čude  činjenice što je malo ljudi informirano o štetnosti nekih  proizvoda danas osnovne potrošačke košarice. No, na sreću sve je veći broj onih koji  barataju istinitim informacijama, koji se okreću eko proizvodima, nekemijski tretiranim  i neprerađenim.
Jedna od njih je i Danica  Popović koja zadnjih desetak  godina vodi trgovinu zdrave hrane i dodataka hrani. Zadovoljna  je što joj broj kupaca raste, posebice mladih osvještenih pojedinaca, spremnih za promjene  u pristupu hranjenju.
– Broj kupaca koji koriste  ove proizvode je sve veći, ljudi  su sve više educirani o zdravim  namirnicama, namirnicama  koje će im omogućiti zdravlje,  nahraniti organizam, a ne ga  otrovati. Globalizacija je uzela  maha pa danas gotovo da i  nemamo zdrave hrane u našim  trgovinama, kvaliteta hrane je  toliko pala, pa pitanje konzumiranja zdravih namirnica  postaje jedno od ključnih ljudske egzistencije.
Svjedoci smo, kaže Danica  Popović, brojnih alergija, bolesti, depresije, nedostatka  energije i brojnih drugih poteškoća na koje nailazi suvremen čovjek. Jedan od ključnih  razloga tome leži svakako u  hrani koja se konzumira, u  svim onim emulgatorima i ostalim kemijskim spojevima koji neizostavno idu uz najveći  broj prehrambenih proizvoda.  Još do nedavno, najveći broj  mojih kupaca dolazio je ovdje  u trgovinu kako bi si pomogli u  liječenju određenih bolesti,  pokušali zdravim dodacima  prehrani i zdravim namirnicama pomoći svom organizmu.  Iako su ti razlozi i danas najintenzivnije prisutni, sve je veći  broj onih koji ne namjeravaju  čekati da se razbole, koji nastoje pravovremeno omogućiti  svom organizmu neometano  funkcioniranje, zdrav unos namirnica, ističe Popović.
Govoreći o zdravim dodacima hrani Popović posebno  izdvaja matičnu mliječi, dodatak prehrani koji bi preporučila svima. Matična mliječ  ima izuzetno dobro djelovanje  na organizam, pomaže pri nizu zdravstvenih poteškoća, diže energetsku razinu i pospješuje rad organizma. Razultati dakako ovise o redovitosti  uzimanja, uostalom i kod brojnih drugih dodataka prehrani  poput već svima znanih biljaka  aloja i noni.
Svakodnevno na  sunce!
Egzotične biljke i dodatke  prehrani preporučit će i doktor Marđetko, no tek kada  utvrdi u kakvom je stanju organizam i koji bi mu dodatak  dobrodošao.
– Ponekad je u terapijske  svrhe neophodno uzimati neke dodatke prehrani, sve ono  što će pomoći pacijentu i olakšati mu njegove smetnje. No  treba nastojati koristiti prirodne tvari, one koje organizam i inače koristi za svoje  normalno funkcioniranje, ali  ih u datom momentu u svrhu  liječenja, treba dati u većim  količinama. Prije svega bi trebalo procijeniti u kakvom je  stanju osoba i što joj treba,  koliko je eventualno bolest  uzela maha, koliko su potencijali te osobe za samoregulacijom, koliko može razgraditi od namirnica koje jede i  koliki su mu kapaciteti apsorpcije hranjiva.
Ljudski organizmi mogu biti različitih metaboličkih tipova, nije sva hrana za svakoga, netko će bolje funkcionirati s više bjelančevina, netko s više ugljikohidrata, netko  s više masti. Neki ljudi koji  imaju, primjerice problema s  aterosklerozom moraju, naizgled paradoksalno, jesti više  masnije hrane da bi spriječili  razvoj bolesti, dok neki drugi,  iako imaju istu smetnju s aterosklerozom, zbog razlike u  metaboličkom tipu, naprotiv  moraju izbjegavati masnu hranu. Svaki dan čovjek mora  jesti voće, povrće, orašaste  plodove, meso ili ribu i žitarice.
Ovo su temeljne skupine  namirnica iz kojih organizam  može dobivati sva potrebna  hranjiva za normalno funkcioniranje. Ne treba pretjerivati  ni sa kakvom hranom te treba  uzimati dovoljno vode, jer se  bez nje ne može. I ne zaboraviti se izlagati suncu kao  izvoru energije bez kojeg nema života. Danas se takve  nebuloze pričaju o suncu i  sunčanoj energiji da ljudi bježe od sunca ne znajući da je  jedan od najvažnijih patoloških rizičnih faktora za razvoj  karcinoma deficit vitamina D  koji se jedino pod sunčevom  svjetlošću može aktivirati u  organizmu, navodi dr. Marđetko.
Jedino što se može napraviti je razumno, svakodnevno  izlaganje suncu u trajanju od  barem 20 minuta, ne previše  da se ne potencira razvoj upale kože ili opeklina. Kojekakve nas reklame danas upozoravaju da se ne smijemo  sunčati jer ćemo dobiti karcinom kože, a najniži postotak  karcinoma kože je u australskih ribara, na kontinentu po  javnoj percepciji najrizičnijem  za sunčanje. Dakako malo tko  zna da je osam od deset krema  za sunčanje kancerogeno, što  je samo još jedna od niza  dezinformacija o zdravom životu, zabludama koje idu uz  bok neistinama o prehrani,  njenoj svrsi i načinima zdravog življenja, zaključuje Marđetko.

Kava – od stimulacije do depresije
Čovjek današnjice nedovoljno spava, pogrešno se hrani, puno radi (ili uopće ne radi) i konstantno je pod stresom. Najveći broj ljudi nezadovoljan je svojim životom te mu treba nešto što ga stimulira. Najpopularniji stimulans je svakako kava. A svaki stimulans u svom djelovanju ima sinusoidu. Prva faza je stimulacijska, pobuđujuća, no kada prođe ta faza stimulacije dolazi faza depresije, osjećaja slabosti, iscrpljenosti, pada energije. U tim momentima najčešće se pribjegava novoj kavici, pa još jednoj i još jednoj… Rezultat je da organizam postaje ovisan o stimulansu, a pritom se neadekvatno regenerira. Većina ljudi, pogotovo srednje i starije dobi ima problema sa spavanjem. Ljudi malo spavaju, a po najnovijim spoznajama čovjek bi trebao spavati između 8 do 9 sati u potpuno mračnom prostoru, u uvjetima gdje se hormoni mogu neometano lučiti i omogućavati noćnu regeneraciju.

ZABLUDE O MLIJEKU
Ljudi kojima se zbog intolerancije preporuča izbjegavanje mlijeka najčešće se pitaju kako će svom organizmu nadomjestiti kalcij, što je zabluda. U mlijeku je, naime, kalcij primjeren za probavni sustav krave, probavni sustav od četiri želuca, a ne od jednog kao što je ljudski. Vezan je za bjelančevinu kazein od koje ga je jako teško odvojiti. Nadalje, ako mlijeko nema barem dva posto masti, kalcij se ne može apsorbirati u crijevu, tako da od takozvanih “light” mliječnih proizvoda nemamo velike koristi. Što se više pije mlijeka, više je želučanih i crijevnih upala, upala dišnog sustava, a  najnovije američke studije pokazuju da se javlja i više  osteoporoze.