Kako su 2000. godine iz Zelenog centra nestali bajami vrijedni 100.000 kuna?

Krađu je otkrila jedna djelatnica kada je usporedila zadužnicu za skladište i stvarno stanje te otkrila da zadužena roba nikada nije dostavljena. Utvrđeno je da je zaposlenica Snježana Baričević dulje vrijeme “pokrivala” Kneževića potpisujući dokumentaciju kao da je robu uistinu i zaprimila. Ona se kasnije pravdala pa čak i pismeno očitovala o cijeloj toj aferi optužujući Kneževića da ju je nagovorio

Ivan Paleka, zaposlenik zadarskog trgovačkog centra Interspar koji je zajedno sa svojim kolegom Brankom Prtenjačom prošli tjedan zbog mobinga prijavio Aleksandra Kneževića, voditelja tog centra, a nakon što ih je ovaj optužio za krađu i zaprijetio im otkazom, aktualizirao je priču staru desetak godina.
Naime, Paleku je Knežević optužio da je kolegi Prtenjači prodao teletinu, a naplatio svinjetinu, čime je TC Interspar oštetio za 30-ak kuna. Apsurd u cijeloj toj priči je, kaže Paleka, što je protiv Kneževića krajem 90-ih godina, dok je bio zaposlenik poduzeća “Plodine-Voće i povrće” bio pokrenut disciplinski postupak i to zbog sumnje na krađu tešku 100-tinjak tisuća kuna.
Mutne radnje
– Mene i kolegu Prtenjaču Knežević proziva za krađu i prijeti nam otkazom zbog nekakvih 20-30 kuna. Osim toga, uopće nam ne daje prostora da se opravdamo. Ako se to i dogodilo, odnosno, ako sam i otipkao cijenu svinjetine, riječ je o čistoj, nenamjernoj pogrešci, ali on nam ne ostavlja prostora za pogrešku. Odmah nas je obojicu proglasio lopovima, ponizio nas pred svima, osramotio i izvrijeđao. Mislim da je ovdje riječ o nečemu sasvim drugom i da njemu zapravo trebaju žrtve kojima će pripisati sve svoje pogreške, a možda i neke mutne poslove jer se, ako je suditi po onim događajima od prije 10 godina dok je radio u Plodinama, on takvim radnjama bavio i ranije – ispričao nam je Ivan Paleka, koji je već desetak dana na bolovanju zbog pretrpljenog stresa.  
O konkretnom događaju koji spominje Paleka pisao je i Zadarski list, a 20. rujna 2000. godine objavljen je članak pod naslovom “Direktor Knežević krao bajame?” u kojemu su objelodanjene optužbe zaposlenika Plodina d.o.o. i Zelenog centra o Kneževićevim sumnjivim poslovima. Radnici su tada tvrdili da je Knežević oštetio poduzeće Plodine d.o.o. za najmanje 100-tinjak tisuća kuna, a na način da je kao zaposlenik Plodina-Voća i povrća podnosio dokumente Zelenom centru o isporuci robe, najčešće bajama i oraha, iako ih nikada nije isporučio. Kneževiću se imputiralo da je takve sumnjive poslove, isključivo sa skupim voćem, radio duže vrijeme, a jednom je krađa, tvrdili su radnici, bila i otkrivena.
Djelatnik Eugen Jakovljević tada je našem novinaru ispričao da je tu krađu otkrila jedna djelatnica kada je usporedila dokumente, odnosno zadužnicu za skladište i stvarno stanje te tako otkrila da zadužena roba nikada nije dostavljena. Tragom tih zadužnica tada je utvrđeno da je zaposlenica Snježana Baričević dulje vrijeme “pokrivala” Kneževića potpisujući dokumentaciju kao da je robu uistinu i zaprimila. Ona se kasnije pravdala, pa čak i pismeno očitovala o cijeloj toj aferi optužujući Kneževića da ju je nagovorio. Nakon što je pozvana na odgovornost Baričević je tada dala i pismeni iskaz u kojemu je navela da je potpisivala manjak robe (jezgre bajama i mandarina) vjerujući da je količina ispravna. Nadalje je navela da je i bajama, a i mandarina bilo manje te da je o tome obavijestila Kneževića, no da su ostali djelatnici Plodina- Voće i povrće količinu prepravili na ispravnu.
Pojeo vuk magare
 Slično se, napisala je tada Baričevićeva, događalo i ranije, ali su je isti ti djelatnici uvjeravali kako će manjak robe biti dostavljen naknadno. U posljednjoj rečenici svog pismenog iskaza Baričević je izravno optužila Kneževića navodeći kako je sve radila na njegov nagovor. “Doneseni su dokumenti, a ne roba. Na nagovor Aleksandra Kneževića sam potpisala dokument” – napisala je Baričević u pismu. Aleksandar Knežević nikada se nije očitovao konkretno o aferi s bajamima i ostalim voćem, no ipak, tvrdio je kako nema nikakve veze s krađom te da “mogu oni dostavljati dokumente kakve hoće, no da se ne osjeća krivim niti jedan posto jer nije bio zaposlenik Zelenog centra pa tako nije ni mogao uzeti robu iz tog poduzeća”.
Nakon što je cijela afera procurila u javnost Knežević je nakratko bio suspendiran, no nedugo nakon disciplinskog postupka vraćen je natrag na posao. U kuloarima tih dvaju poduzeća tada se šuškalo kako su ga zaštitili Zoran Klarić, tadašnji direktor Plodina-Voće i povrće i Ivica Surać, koji je tada bio na mjestu predsjednika Uprave Plodina d.o.o.
Danas, međutim, nitko od starih aktera te priče ne želi više o tome razgovarati jer je, kažu, to stari događaj za koji Knežević niti je bio procesuiran niti je snosio ikakvu odgovornost. Jedna je to, tvrde Kneževićevi bivši nadređeni, od priča kakvih je u to vrijeme bilo na stotine u našem gradu, a čiji je ishod – “pojeo vuk magare”.

 INTERŠPAR: KRAĐA NA RADNOM MJESTU NIJE PRIHVATLJIV OBLIK PONAŠANJA U NITI JEDNOJ TVRTKI

U povodu nedavnih događaja oko hipermarketa Interspar u Zadru, u nastavku se nalazi objava za medije Uprave Spara Hrvatska.
U cilju informiranja i objektivnog izvještavanja hrvatske javnosti, a vezano uz nedavne napise u nekim medijima o navodnim slučajevima mobinga u Intersparu u Zadru, želimo dati dodatna pojašnjenja i uputiti na niz netočnih podataka koji se redovno ponavljaju u pojedinim medijima.
Naime, dva zaposlenika zadarskog Interspara uhvaćena su u krađi za što postoje pismene izjave svjedoka i foto dokumentacija. Ovdje nije riječ o mobingu ili namjeri da se otpusti navodni višak radnika, već o povredi zakona i obveza iz radnog odnosa zbog čega smo bili primorani uručiti im izvanredne otkaze ugovora o radu. Treba naglasiti da su tek nakon uručenja otkaza zbog krađe radnici iznijeli optužbe o navodnom mobingu od strane zamjenika voditelja. Međutim, mi kao poslodavac ne možemo prihvatiti primjedbe da se ne radi o ozbiljnom prekršaju samo zato jer je ukraden manji iznos. Riječ je o gubitku povjerenja, a krađa na radnom mjestu o čemu god da se radi nije prihvatljiv oblik ponašanja u niti jednoj tvrtki. Posebno je to osjetljivo pitanje kod ljudi koji rade u trgovini i imaju pristup robi. Nereagiranjem na djelo krađe poslali bismo neprihvatljivu poruku svim našim poštenim i vrijednim radnicima. Nama je neshvatljivo da mediji ustupaju prostor pojedincima koji pokušavaju manipulirati javnim mnijenjem i tako vrše pritisak na tvrtku da ne sankcionira teške povrede ugovora o radu, kao što je krađa.
Istina je da je protiv Aleksandra Kneževića u tijeku sudski postupak na Općinskom sudu u Zadru zbog sumnje na seksualno uznemiravanje. Tijekom cijelog postupka Spar je u potpunosti surađivao sa sudom i stavio na raspolaganje kompletnu internu dokumentaciju vezanu za slučaj. Povezivanje tog slučaja od strane dvojice zaposlenika uhvaćenih u krađi mesa s navodnim mobingom samo je pokušaj opravdavanja za učinjenu krađu.
O priči o navodnim filmovima neprimjerenog sadržaja koja se spominje u nekim člancima, a povezuje se sa slučajem krađe od strane zaposlenika, nemamo nikakvih saznanja niti nam je to ikada interno prijavljeno.
Vezano uz navode g. Čakaruna da je g. Knežević zapošljavao osobe iz Vinjerca, moramo napomenuti da je voditelj centra g. Burić odgovoran za zapošljavanje radnika, a ne g. Knežević te da je u 2009 g. zaposlena jedna osoba iz Vinjerca.
Isto tako, lažne su tvrdnje iznesene u jednom mediju gdje se proziva Uprava Spara za organiziranje ili poticanje potpisivanja peticije od strane djelatnika Interspara.
Sa žaljenjem možemo utvrditi da se iz nedavnih medijskih napisa može zaključiti da se ova vrlo ozbiljna tema obrađuje na senzacionalistički način bez prethodne provjere lako utvrdivih činjenica.
Uprava Spar Hrvatska