Iške mocire zadivile i svjetske stručnjake

Na Ižu je prošlog tjedna održan Sedmi međunarodni pedagoški seminar “Suhozid: ekološki, kulturni i pedagoški aspekti” u organizaciji udruge “Maslinova gora”. Suorganizatori su bili udruge EKO Zadar, “Sloga” Veli Iž i zaklada “Staerneg” iz Švicarske. Seminar je trajao tri dana i okupio je dvadeset i pet sudionika iz Njemačke, Švicarske, Srbije i Hrvatske.
 Seminar je započeo otvorenjem izložbe slika o suhozidima, a otvorila ga je Rada Brčić svojom pjesmom “Mocira”. Okupljene su pozdravili i predstavnici udruge KUD “Sloga”, a predavanje je održao Reto Ingold iz Švicarske zaklade za okoliš (SUS) koji je prikazao raširenost suhozida po čitavoj Europi te obavijestio nazočne o posebnom programu zaštite koja se za mocire provodi u Švicarskoj gdje su postale zaštićene zbog njihovog povijesnog i ekološkog značaja. Obnovu i održavanje suhozida u Švicarskoj financira država. Edukacija o njima provodi se i u školama, preko zaklade Uwelteinsatz Schweiz, čiji je predstavnik i Reto Ingold i voditelj edukacije o suhozidima za školsku djecu. Premda je dobro upoznat s mocirama širom svijeta, Ingold je izrazio svoje posebno divljenje količini i ljepoti mocira koje je vidio na otoku Ižu.
Osim Reta Ingolda, seminar su vodili i predavači Toni Wagner, dugogodišnji učitelj u Waldorfskoj školi u Bernu i voditelj zdravstveno-pedagoške dnevne škole u Bielu te Balz Christian Tschopp, umjetnički terapeut. Osim predavanja, sudionici su se i sami okušali u izgradnji jedne mocire pod vodstvom Reta Ingolda.
– Gradnja suhozida na Velom Ižu bila je prekrasno iskustvo. Ižani su promatrali naš rad i odmah smo osjetili kako još poznaju taj zanat. I sami smo tijekom šetnji po otoku divili velikom broju mocira na Ižu, čudeći se iznova ogromnom poslu koji su ljudi ovdje napravili kako bi spasili komad zemlje i zaštitili otok od erozije. Gradeći sami suhozid, uvjerili smo se u pedagoške vrijednosti takvog rada. Pri zajedničkoj gradnji suhozida razvijaju se uvid i čuđenje prema vrijednosti uloženog rada i drukčiji pogled na suhozid, kazala nam je Karin Lips, predsjednica udruge “Maslinova gora”, istaknuvši da se u ovakvoj vrsti rada posebice razvijaju društvene sposobnosti, kao što su komunikacija, tolerancija i međusobno pomaganje, a gradnja suhozida je ujedno i umjetničko djelo koje potiče i razvija kreativnost u okviru zadanih pravila.
– Na koncu stojimo ispred zajedničkog rada u kojem prepoznajemo osobni rukopis pojedinih sudionika. U radu se objedinjuje rad glave, srca i ruke, prema pedagoškom učenju J. H. Pestalozzija. Stječe se odnos prema materiji, materijalu, kamenu i otkriva njega kulturnoga blaga, naglasila je Lips.
Na seminaru su razmatrane i ideje kojima su sudionici željeli ojačati svijest o mocirama i potaknuti interes za njih. Zaključeno je da je suhozide potrebno fotografski dokumentirati, ali i prikupiti što je više moguće priča o tome kako su nastajale. Nadalje će se pokrenuti suradnja sa švicarskom zakladom SUS, objediniti radove o mocirama, pronaći ljude zainteresirane da mladima prenesu svoja iskustva, istraživati pedagoške i socijalne aspekte ovog rada te omogućiti spoj tradicije s današnjim potrebama i realnostima.