Subota, 27. srpnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

35 C°

Invazija gljivara na Liku i ravnokotarske šume

Autor: Marijan Tomac

10.10.2012. 22:00
Invazija gljivara na Liku i ravnokotarske šume


Da je ova jesen bogata gljivama vidljivo je po tome što se u selima gotovo ispred svake kuće prodaju svježi i sušeni vrganji. Cijena je više nego povoljna. Kilogram netom ubranih vrganja stoji svega 50 kuna
Zagazili smo duboko u jesen. Glavnina poljodjelskih poslova je završena ili se bliži kraju, ali to ne znači da će poljodjelci predstojećih dana biti nezaposleni. Berba vinograda, prerada grožđa je prošla i polako se kuša i ocjenjuje mošt. Ovogodišnja berba grožđa započela je krajem kolovoza i produžila se je gotovo do Miholja.
– Imam starog vina dovoljno do Božića, a tada će na red doći ovogodišnje, govori Ante Lulić iz Suhovara najmlađi mladoženja u novijoj povijesti Ravnih kotara koji je ovisno o sorti u nekoliko navrata obavljao berbu grožđa. Mošt se je dobrano izbistrio, ali još nema buke koju očekujem. Bez obzira na to svaki dan kušam čašicu dvije da vidim kako zrije.
– Vino je kao žena moraš o njima svakodnevno voditi brigu, poručuje kum Ante.
Pavičić i Serdarević u Lagosu
Kao što su se poljodjelci rastrčali po poljima gljivoljupci su protekli vikend prokrstarili šume Like i ravnokotarske šumarke. Nakon dvije „sušne godine” ove jeseni bilo je gljiva u izobilju.
U berbu gljiva danas se upuštaju gotovo svi. Oni koji znaju o gljivama kao i oni što su spoznaje o gljivama stekli putem knjiga, časopisa i interneta pa sada misle da sve znaju. Staro pravilo berača gljiva glasi: – Sve su gljive jestive. Neke su jestive jednom, a druge više puta. Zbog toga onaj tko ne poznaje dobro gljive, a odluči se za berbu po povratku kući treba naći nekog tko poznaje gljive i prije kuhanja ih pregleda i baci ono što je sumnjivo i ne valja.
Šume Like i Gorskog kotara prošli vikend poharali su berači iz svih krajeva Hrvatske.
– Uz šume u blizini Gospića bilo je parkiranih automobila s registarskim oznakama Čakovca, Zagreba, Krapine pa i Osijeka govori Ivica Šuper zaljubljenik u šumu, lovac i dobar poznavatelj gljiva iz Brušana koji je u društvu zadarskih lovaca Ante Pavičića i Ivana Serdarevića obišao lovište Lagos prije početka sezone lova.
Obilazak lovišta nije bio jedini razlog boravka zadarskih lovaca u lovištu Lagos. Osnovni razlog bilo je dodjela Lovačkog priznanja III. reda Hrvatskog lovačkog saveza Anti Pavičiću za predanom radu na zaštiti divljači i uređenju lovišta. Osim nagrađenih u lovištu Lagos na uručenju priznanja sakupila se je grupa lovaca koji nisu guštali u gljivama već u ličkoj kalji specijalitetu od janjetine i povrća.
Da je ova jesen bogata gljivama vidljivo je po tome jer se u selima oko Gospića gotovo ispred svake kuće prodaju svježi i sušeni vrganji. Cijena je više nego povoljna. Kilogram netom ubranih vrganja stoji svega 50 kuna.
 Vrganji zablistali u punom sjaju
Ima li gljiva na ravnokotarskom prostoru išao sam se osobno uvjeriti prošle subote. Strast prema berbi gljiva ostala mi je od djetinjstva kada sam s ocem obilazio šume po Bilogori i učio o gljivama. Kako u berbu gljiva ne valja poći sam pozvao sam prijatelje, ali, nažalost, većina je bila spriječena pa sam taj važan i rekreativan posao obavio sam. Naoružana štapom, košarom i dobrom voljom uputio sam se na gljivarsko odredište. Gljivari dobre lokacije sakrivaju i čuvaju samo za sebe kao ribari pošte dobrog ulova. Zbog toga samo glede informacije reći ću da sam bio na prostoru Ravnih kotara u tipičnoj mediteranskoj šumi hrasta medunca i bijelog graba.
Lagano se krećemo po šumi i vrlo brzo nalazim željenu vrstu gljiva. Vrganji krupni gotovo na odlasku. Trebalo je doći u berbu prije nekoliko dana. Ova zadnja kiša i malo sunca dobro će doći da niknu novi. Ipak i takvi odlični su za sušenje.
Druga jestiva gljiva koja se pojavljuje ove jeseni je blagva.
Blagva zakonom zaštićena
Blagvu ne zovu s razlogom kraljica gljiva. Ne samo izgledom već i ukusom je naša najkvalitetnija gljiva. Blagva je zakonom zaštićena i ne smije se brati jer je ima malo. dali je stvarno tako dobro bi bilo da onaj tko je zabranio branje blagvi obiđe šumarke u priobalju. U godinama kada nema blagve nema niti drugih gljiva.
Blagva ima karakterističan izgled. U početku je obavijena debelim mesnatim bijelim ovojem koji doslovno puca i iz njega izrasta gljiva krasne narančaste boje. Ostatak ovoja na dnu zadebljalog stručka ostane do kraja. Površni i neiskusni gljivari je lako zamijene s otrovnom muharom, ali to su stvarno laici. Muhara ima bijele listiće i stručak je bijele boje. Naša blagva ima izrazito žute listiće, žuti su i stručak i vjenčić koji je izrazito rebrast. Iskusni gljivari vrlo dobro razlikuju blagvu od muhare i u najranijoj fazi razvoja, kada je u kako zvanoj fazi jajeta.
Blagva je u glatkom jajetu dok je kod muhare jaje krastavo ili bradavičasto, međutim u toj fazi je treba samo gledati, ubrati bi bila strašna šteta. Dok blagva nije bila na popisu zaštićenih gljiva, spremali su je na razne načine, pa čak i sirovu. Savjetujem vam da kad naiđete na blagvu, zastajte, promatrajte je duže i odajte joj dužnu počast, jer ona je ipak kraljica gljiva.
Blagve sam nakon fotografiranja ostavio. S punim košarama vrganja krećem kući. Ovo treba odmah spremiti jer gljive se moraju jesti netom ubrane. Guštati sam u gljivama nema smisla. treba pozvati prijatelje. To je ujedno prilika za druženje i kušavanje mladog vina.


 MJESEČNA DOZVOLA 250 KUNA


Hrvatske šume primjenjuju Zakon o šumama koji u jednom dijelu govori o „Osnovama gospodarenja” gdje se nalazi i poglavlje koji govori o sporednim šumskim plodovima u koje spadaju i gljive. Na snazi je također i Pravilnik o zaštiti gljiva koji je donijela Državna uprava za zaštitu prirode, a u kojemu je regulirano tko, kada, gdje i u kojim količinama smije brati gljive. Pravilnik uključuje i popis zaštićenih vrsta gljiva koje se ne smiju brati osim u znanstveno istraživačke svrhe.
Na dan se može ubrati najviše dva kilograma gljiva po osobi i to ako ste kupili dozvolu za branje dnevna dozvola za branje gljiva stoji 25, tjedna 125, a mjesečna 250 kuna inače su kazne od tisuću kuna pa naviše.
Kontrolu berača gljiva po šumama vrši lugar uz pratnju policijskog službenika uz prethodno predočenje lugarske značke.