HZZO kontrolira bolovanja liječnika

Kako nam je potvrdila rukovoditeljica zadarskog HZZO-a Senka Tomas, kontrolori su ovog tjedna na zahtjev zadarskog Doma zdravlja obišli ordinacije čiji su pacijenti dr. Jurković i dr. Gumzej
U ordinacije koje su liječnicima Doma zdravlja iz Gračaca dr. Jasmini Jurković i dr. Željku Gumzeju polovicom prošlog tjedna otvorile bolovanje zbog psihofizičke iscrpljenosti uzorkovane radom u nehumanim uvjetima, ispostava Hrvatskog zdravstvenog osiguranja iz Zadra poslala je kontrolore bolovanja. Kako nam je potvrdila rukovoditeljica zadarskog HZZO-a Senka Tomas, kontrolori su ovog tjedna na zahtjev zadarskog Doma zdravlja obišli ordinacije čiji su pacijenti dr. Jurković i dr. Gumzej. Dodala je da je kontrola bolovanja gračačkih liječnika još uvijek u tijeku zbog čega ne može govoriti o eventualnoj neopravdanosti bolovanja.
Kako je naš list pisao, uz redovan rad u dvije ambulante u Gračacu gdje skrbe za oko pet tisuća pacijenata, dr. Jurković i dr. Gumzej pokrivaju jednom tjedno ambulantu u Srbu, te posao hitne medicinske pomoći organiziran kroz službu pripravnosti. Zbog pripravnosti, u kojoj se svaki od njih provede po 15 dana mjesečno, nerijetko rade 48 sati bez odmora, a na bolovanje su otišli, kako su kazali zbog zaštite od mogućih profesionalnih pogrešaka te zaštite svojih pacijenata.
Komentirajući slučaj liječnika iz Gračaca predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. Hrvoje Minigo kaže da je sumnja u neopravdanost njihova bolovanja pogrešna.
– Oni su u katastrofalno teškoj situaciji koja utječe i na njihovo zdravlje i ne čudi da su se razbolili. Čovjek u njihovoj situaciji ne ide na bolovanje da bi radio nešto drugo, već zato jer mu je ono doista potrebno, kaže Minigo. U slučaju Gračac, Minigo prepoznaje dva velika problema hrvatskog zdravstvenog sustava – nedostatak liječnika i organizaciju hitne pomoći. Prema njegovom mišljenju slučajave poput ovog u kojima liječnici na otocima i slabo naseljenim područjima obavljaju poslove primarne zaštite i hitne mediciske pomoći bez zamjene godinama, dijelom bi trebala riješiti najavljena reorganizacija hitne pomoći. Upitan što Komora poduzima u slučajevima u kojima je Gračac samo jedan od primjera, objašnjava da rješavanje njihovih problema nije u nadležnosti HLK.
– Komora je tu da upozorava na probleme, a oni su u nadležnosti Ministarstva zdravstva, HZZO-a i loklane samouprave, smatra Minigo.
Predsjednik Koordinacije hrvatske obiteljske medicine dr. Mario Malnar drži da je rješavanje problema liječnika primarne zdravstvene zaštite koji u slabo naseljenim dijelovima države obavljaju posao i hitne medicinske pomoći u prvom redu zadatak lokalne i regionalne uprave.
– Ne mogu u Ministarstvu zdravstva znati što sve točno treba lokalnoj upravi na njezinom području. Ako je u određenom mjestu potreban liječnik zbog kvalitetne organizacije zdravstvene zaštite, za to bi trebalo izdvojiti sredstva u prvom redu na lokalnoj razini. U slučaju kad bi se rad liječnika na takvim područjima adekvatno stimulirao ne bi bilo manjka liječnika, ističe Malnar.

Dr. Malnar: Treba poštivati zakon o radu

Kako kaže dr. Mario Malnar, u KoHOM-u su pripremili prijedlog ugovora o dežurstvima i pripravnosti koji bi pomogao da se slučajevi poput Gračaca izbjegnu. Prema njegovom mišljenju, ključne sastavnice ugovora su da onaj tko traži organizaciju pripravnosti ili dežurstva za tako nešto mora osigurati adekvatne uvjete, uposliti pomoćno osoblje, odnosno educiranog vozača ili medicinskog tehničara te poštivati Zakon o radu koji podrazumijeva tjedni odmor i maksimalnu tjednu satnicu.