Hrvatskoj nedostaju stotine obiteljskih liječnika, ginekolozi, pedijatri

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti trenutno nedostaju 284 obiteljska liječnika, 105 ginekologa i 107 pedijatara, a u Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) u ponedjeljak su kao rješenje problema predložili da liječnici imaju slobodan izbor hoće li raditi u domu zdravlja ili privatno.

„Godinama upozoravamo da liječnicima treba omogućiti slobodan izbor radnog mjesta. Forsiranje zapošljavanja u domovima zdravlja, gdje su primanja niža, pokazalo se pogrešnim“, istaknula je zamjenica predsjednika HLK Vikica Krolo na konferenciji za novinare na kojoj su predstavljeni rezultati drugog vala longitudinalnog anketnog istraživanja HLK-a Studija hrvatskog liječništva za primarnu zdravstvenu zaštitu.

Istraživanje je pokazalo da nedostaje 12 posto potrebnih timova u obiteljskoj medicini u odnosu na potrebe propisane Mrežom javne zdravstvene službe. Ginekoloških i pedijatrijskih timova nedostaje trećina od propisanog broja.

Situacija je osobito teška u pet županija u kojima nedostaje više od 20 posto obiteljskih liječnika – u Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj i Istarskoj županiji.

Kada je riječ o primarnim ginekolozima, u četiri županije nedostaje više od polovine ginekologa, a u svega četiri županije manjak je ispod 20 posto.

Kod pedijatara, najteže je u Sisačko-moslavačkoj županiji gdje nedostaje čak 83 posto propisanog broja.

Devet mjera

Kako bi se zaustavilo daljnje urušavanje primarne zdravstvene zaštite, HLK predlaže devet mjera. Ključna je među njima omogućavanje slobodnog izbora rada između domova zdravlja i privatne prakse.

Komora zagovara i uspostavu nacionalnog sustava za specijalizacije, kao i donošenje pravilnika koji bi omogućili zapošljavanje dodatne medicinske sestre i drugih stručnjaka.

Predlaže se i ograničenje broja osiguranika po liječniku (1500 za obiteljsku medicinu, 850 za pedijatre, 5000 za ginekologe), kao i omogućavanje grupne prakse – rada više liječnika u istoj ordinaciji.

Dio administrativnih zadataka, kažu, moguće je riješiti izmjenama pravilnika HZZO-a i digitalizacijom procesa. HLK je pozvao i lokalne vlasti da se aktivnije uključe u privlačenje liječnika, nudeći poticaje, stanove i potrebnu opremu.

Prema anketnom istraživanju, obiteljski liječnici za prvi pregled pacijenata imaju svega 10 minuta, pedijatri raspolažu s 9 minuta po pregledu, a ginekolozi s 15 minuta, iako bi za pojedine preglede trebali imati i do 40 minuta.

Liječnici upozoravaju da je takvo stanje neodrživo i da ozbiljno narušava kvalitetu skrbi.

Tipičan radni dan obiteljske liječnice u domu zdravlja uključuje 32 pregleda, 40 konzultacija i još 42 administrativna kontakta putem telefona, e-pošte ili poruke.

U privatnim ordinacijama ti su brojevi još viši – do 40 pregleda i 48 konzultacija. Pedijatri dnevno pregledaju prosječno 44 djeteta i obave dodatnih 25 konzultacija s roditeljima.

Izvor frustracije

Dodatni izvor frustracije među liječnicima predstavlja administrativno opterećenje. Sedam od deset ginekologa i pedijatara nezadovoljno je količinom papirologije koju svakodnevno moraju obavljati.

Čak 94 posto liječnika u privatnim ordinacijama smatra da nemaju nikakav ili vrlo ograničen utjecaj na uvjete ugovora s HZZO-om, a suradnju s tom institucijom ocjenjuju jedva prolaznom ocjenom.

Zdravstveni radnici sve više osjećaju i posljedice preopterećenja: gotovo polovica liječnika obiteljske medicine (46 posto) i pedijatara (43 posto) pokazuje znakove sindroma izgaranja na poslu (burnout), a ni ginekolozi nisu pošteđeni (32 posto).

Burnout je izraženiji kod žena – pogađa 47 posto liječnica u odnosu na 32 posto liječnika. Gotovo 60 posto liječnika u privatnim ordinacijama ne uspijeva iskoristiti puni godišnji odmor, a mnogi redovito rade i u slobodno vrijeme.

U domovima zdravlja, nezadovoljstvo je dodatno pojačano lošijom opremom i nižim plaćama. Istraživanje se provodilo krajem 2024. godine i u njemu je sudjelovalo skoro 900 liječnika primarne zdravstvene zaštite.