Hrvatsko zdravstvo još u predinformatičkom dobu

EU od država članica traži potpuni prelazak na e-zdravstvo do 2020. Informatizacijom u narednih osam godina planiraju smanjiti troškove i povećati učinkovitost liječenja

Zbog rastućih troškova zdravstva koji pogađaju sve njene članice, Europska unija do kraja godine donijet će akcijski plan implementacije e-zdravstva 2012.-2020. godine. Primjenom informacijske tehnologije, zdravstveni će sustavi, smatraju u EU, u narednih osam godina smanjiti troškove, racionalizirati zdravstvenu potrošnju i povećati učinkovitost liječenja, a duljinu zdravog života prosječnog Europljanina povećati za dvije godine. U pogledu korištenja IT-tehnologije zdravstveni sustavi barem desetljeće kaskaju za ostalima i treba im radikalni zaokret, poručuju iz Europske unije, te pozivaju države članice da čim prije stvore pravne temelje za prelazak na e-zdravstvo.
Podaci anonimni
Na razini Europske komisije razmatra se način na koji će se podaci o pacijentima umrežiti i iskoristiti za jeftinije i djelotvornije liječenje. Kao vlasnici svojih zdravstvenih podataka, pacijenti će imati pravo odlučivanja o tome hoće li se, i u kojoj mjeri, ti podaci koristiti. Jedna od opcija je da podaci koji se prikupljaju u svrhu epidemioloških i drugih svrha budu depersonalizirani, odnosno anonimni. Pristup zdravstvenom kartonu imat će i sami pacijenti, kako bi imali više informacija o svom zdravstvenom stanju i aktivnije sudjelovali u odlukama o liječenju. I podaci u e-kartonima morat će se pisati tako da ih pacijent razumije.
Podaci o zdravstvenom stanju hrvatskih pacijenata tako će se u dogledno vrijeme distribuirati i izvan hrvatskih granica, na razini EU-institucija. Hrvatska je pravne okvire za implementaciju e-zdravstva donijela, a primarna zdravstvena zaštita umrežena je u središnji informacijski sustav već tri godine. Bolnice, međutim, nisu ni izdaleka spremne za priključivanje na tu mrežu, a mogućnost prikupljanja podataka o pacijentima u svrhu uvida u zdravlje nacije ustanove koje se bave javnim zdravstvom koristile su tek u tragovima.
– Podaci iz CEZIH-a su do sada davani HZJZ-u i CRODIAB-u, Nacionalnom registru osoba sa šećernom bolešću, koji je od velikog značaja za planiranje preventivnih akcija i redukciju troškova u zdravstvenoj zaštiti, te za unapređenje i osiguranje kvalitetnije skrbi bolesnicima – kaže Nenad Korkut, glasnogovornik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).
Nedovršen sustav
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) kažu da će se zdravstveni podaci o pacijentima i bolestima stanovništva u Hrvatskoj za ovu godinu, unatoč postojanju e-zdravstva, i dalje prikupljati “pješke”.
– Predviđeno je da se podaci o pacijentima iz CEZIH-a koriste i za javnozdravstvene potrebe. Plan uporabe tih podataka uspješno je testiran, a dizajnirane su i izlazne tablice za preko 30 obilježja o osiguranicima i radu ordinacija koja se mogu obrađivati na svim razinama, od ambulante do nacionalne razine. Nažalost, do konca 2011. godine ministarstvo zdravlja nije sklopilo anekse ugovora o dovršenju sustava, što bi omogućilo uporabu podataka iz CEZIH-a – kaže Ranko Stevanović (HZJZ), te zaključuje kako će se podaci o radu timova, bolestima i zdravlju za potrebe javnog zdravstva za 2011. i 2012. godinu prikupljati i obrađivati na dosadašnji način. Podacima iz ambulanti zasad se koriste jedino u registrima kroničnih bolesti.