“Ova inicijativa ne samo da će osigurati bolju zaštitu prava građana, već će značajno pridonijeti zaštiti samih policajaca u izvršavanju njihovih dužnosti”, ocijenio je Božinović u razgovoru za Hinu u povodu Dana policije.


Kamere na odorama, dodaje, bit će ključni alat za dokumentiranje intervencija, zaštitu građana i službenika od neutemeljenih optužbi, a snimke će pružiti važne dokaze o postupanju. Podsjeća i da se taj sustav već pokazao učinkovit u mnogim europskim zemljama, smanjujući incidente i povećavajući povjerenje javnosti.




“Planiramo pokrenuti postupak javne nabave sredinom listopada, nakon čega će uslijediti puna implementacija. Planirano je nabaviti oko 2000 kamera za nošenje i 190 priključnih stanica koje će biti raspoređene po svim policijskim postajama, uključujući temeljnu i prometnu policiju, Policijsku akademiju, Mobilnu jedinicu prometne policije te interventne i specijalne jedinice”.


‘Iskorak’


“Posebna pozornost posvećena je edukaciji službenika o korištenju kamera, a procjenjujemo da time ne samo da podižemo razinu transparentnosti, već i standardiziramo postupanja uniformirane policije. Snimke će također služiti u edukativne svrhe, pomažući daljnjem razvoju profesionalnog ponašanja”, kazao je Božinović.


To će, zaključuje, bez dvojbe biti važan korak naprijed u stvaranju policije koja je otvorena, odgovorna i zaštićena, a to su sve nužni preduvjeti za dodatno podizanje povjerenja građana.


Govoreći o opremljenosti policije Božinović je kazao da je ona neusporediva u odnosu na bilo koje razdoblje u povijesti naše države.


“Iskoristili smo sve prilike i uložene su stotine milijuna eura u opremu i infrastrukturu policije, a to ćemo nastaviti i u budućnosti. Fokusiramo se na modernizaciju opreme, poput nabave balističkih prsluka, vozila te sustava za nadzor granica”.


Ulaganja će, kaže, biti usmjerena i prema civilnoj zaštiti, uključujući nabavu specijaliziranih vozila i opreme za djelovanje u uvjetima velikih katastrofa, a planirana je i gradnju regionalnih centara civilne zaštite po najvišim europskim standardima.


“Kroz ova ulaganja omogućujemo policiji i civilnoj zaštiti da budu brži, efikasniji i bolje opremljeni za suočavanje s novim vrstama prijetnji, čime dodatno jačamo sigurnost naših građana”.


Sigurna Hrvatska


Osvrčući se na ukupno stanje sigurnosti Božinović je podsjetio na nedavno istraživanje u kojem su građani i posjetitelji Hrvatsku ocijenili kao sigurnu zemlju, a sigurnost kao jednu od najvećih blagodati života u Hrvatskoj.


“Taj dojam je izuzetno važan, ali potvrđuju ga i drugi pokazatelji i sva relevantna istraživanja. Hrvatska je vrlo sigurna zemlja, to je postao hrvatski zaštitni znak”.


Hrvatska je u 2024. svrstana na visoko 15. mjesto najsigurnijih zemalja svijeta, a i dalje nosi titulu najsigurnije zemlje za noćne šetnje.


“Ponosni smo na to, ali sigurnost nije nešto što možete uzeti zdravo za gotovo i već sutra stvari mogu izgledati drugačije. Ozbiljni suvremeni izazovi poput organiziranog kriminala, migracija i terorizma, zahtijevaju stalno prilagođavanje i poboljšanja. Dodatni napori usmjereni su na unaprjeđenje tehnoloških kapaciteta, suradnju s međunarodnim partnerima i kontinuiranu edukaciju policijskih službenika”, rekao je Božinović.


Kao jedan od prioriteta izdvojio je i sigurnost u prometu, jer unatoč statistici koja bilježi smanjenje broja smrtno stradalih, svaki izgubljeni život na cestama, kako kaže, obvezuje na stalna unapređenja, na nove akcije i rješenja.


“Represijom i ostalim policijskim aktivnostima napravili smo puno. Nastavit ćemo ulagati u tehnologiju, no nama je potrebna promjena kulture ponašanja u prometu, a za takvu promjenu trebamo uključiti širu zajednicu. Uključili smo prometnu struku, obrazovni sustav, a onda ćemo i vas medije i sve ostale pozvati da se uključite jer i dalje previše ljudskih života završava na cesti”.


Zaštita Šengena


Na pitanje kako će se hrvatska policija postaviti prema konstantnom migrantskom pritisku, a nakon što su neke europske države uvele kontrole na granicama Božinović ističe da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja posljednjih osam godina nema potrebe mijenjati svoj narativ i postupanje vezano za migrante.


“Kontinuirano pratimo evoluciju migracijskih izazova i svjesni smo promjena u retorici mnogih zemalja koje su nas prethodno kritizirale zbog postupanja na granici. Danas se pokazuje da smo bili u pravu u pristupu zaštiti granica, što smo znali već i prije ulaska u šengenski prostor.


Uvođenje unutarnjih kontrola u nekim europskim državama vidimo kao iznuđeni potez kojim politike pokušavaju smiriti nezadovoljstvo domaćeg stanovništva zbog velikog broja azilanata koji su nekontrolirano stigli u Europu”.


Hrvatska se, dodaje, postavlja čvrsto i dosljedno u održavanju zakonitog, humanog i transparentnog nadzora granica, a naša strategija uključuje snažnu suradnju s europskim partnerima i susjednim zemljama te korištenje modernih tehnologija.


“Naš stav je jasan – vraćanje povjerenja nije moguće bez snažnije policijske suradnje i to je suština kompenzacijskih mjera kojima šaljemo jasnu poruku da krijumčarenje migranata nećemo tolerirati. To se jasno vidi u brojkama – ove godine uhitili smo blizu 1500 krijumčara, a taj broj je još veći kad uključimo indirektne mjere, poput profilacije sumnjivih vozila i vozača u pograničnim područjima koji potom bivaju onemogućeni u naumu da krijumčare ljude.


Naš pristup temelji se na tome da se policije trebaju zajednički boriti protiv kriminalaca, umjesto da građani EU osjete posljedice manjka suradnje kroz usporavanje prometa na unutarnjim granicama. Šengen je europski projekt i ne može se zaštititi različitim nacionalnim rješenjima. Taj model suradnje i odlučnog djelovanja predlažemo na razini EU, a vjerujemo da će, kao i niz naših dosadašnjih inicijativa, biti prihvaćen”, zaključio je Božinović.