Pozvali su na “temeljitu reviziju dokumenta” u suradnji s organizacijama koje se bave zaštitom prava žena te stvaranje Plana koji će doista predstavljati kvalitetnu, rodno osjetljivu i pravno obvezujuću strategiju suzbijanja nasilja nad ženama.


“Iako pozdravljamo uključivanje izraza ‘nasilje nad ženama’ u naziv Plana, smatramo zabrinjavajućim da sadržaj Plana ne prati ovu važnu promjenu. Većina mjera i dalje je usmjerena isključivo na nasilje u obitelji, dok se drugi oblici nasilja nad ženama – uključujući seksualno nasilje, silovanje, seksualno uznemiravanje, prisilne brakove i drugo – uopće ne razrađuju na potreban način”, istaknuli su iz Ženske mreže. Time se, kažu, propušta uskladiti Plan s Istanbulskom konvencijom, čiji sveobuhvatni pristup zaštiti žena zahtijeva pokrivanje svih oblika nasilja.




Posebno su naglasili neprihvatljivost korištenja rodno neutralnog jezika u dokumentu – rodno neutralna formulacija „žene i muškarci kao žrtve“ potkopava rodno utemeljeno razumijevanje nasilja jer, “GREVIO jasno ističe da je nasilje nad ženama oblik diskriminacije i manifestacija povijesne neravnopravnosti spolova – i kao takvo mora biti prepoznato u svim strateškim dokumentima”.


Upozorili su i na skromna financijska sredstva za ključne preventivne mjere, posebno ih zabrinjava činjenica da se među dionicima procjene rizika navodi isključivo policija, “iako bi takvu procjenu trebali provoditi svi akteri uključeni u zaštitu žrtava”, a upozorili su i na to da mjere u obrazovanju nisu vezane uz formalni kurikulum te da izostaje sustavno uključivanje muškaraca i dječaka.


“Ključno je da se u Plan ugrade mjere za integraciju sadržaja o ravnopravnosti spolova i rodno uvjetovanom nasilju u obrazovni sustav te osigura stabilno financiranje kampanja”, istaknuli su.


Sustav prevencije u potpunosti je zakazao


Ocijenili su da je u sustav prevencije u Planu “u potpunosti zakazao” te dodali da je, kada je o financiranju riječ, više od 90 posto novca usmjereno je na zaštitu, dok prevencija ostaje marginalizirana sa svega 7,5 posto ukupnog proračuna.


Iz Ženska mreža Hrvatske stoga zahtijevaju proširenje Nacionalnog plana na sve oblike nasilja nad ženama, jasno uvođenje rodno utemeljenog pristupa kroz cijeli dokument, uspostavu snažnog i resursima opremljenog koordinacijskog tijela te uključivanje formalnih obrazovnih sadržaja i redovitih kampanja. Traže i stabilno financiranje savjetovališta i skloništa za žene žrtve nasilja, standardizirano prikupljanje i javnu objavu podataka i uravnoteženiji financijski okvir s jasnim i povećanim sredstvima za prevenciju.


“Bez ovih izmjena, Nacionalni plan neće ispuniti svoju svrhu u razdoblju za koje je predviđen niti pridonijeti stvaranju sustava koji učinkovito štiti žene od nasilja u skladu s međunarodnim standardima i ustavnim vrednotama Republike Hrvatske”, poručili su.


Upozorili su i da je Hrvatska više od tri godine bila bez ključnog strateškog dokumenta za borbu protiv nasilja nad ženama, “što ukazuje na ozbiljno podcjenjivanje problema rodno uvjetovanog nasilja” te da objava nacrta na portalu e-savjetovanja u vrijeme ljetnih godišnjih odmora “jasno pokazuje namjeru da se izbjegne šira i ozbiljna javna rasprava”.