U mreži ističu da je za ovakvo stanje izravno odgovorna Vlada, koja unatoč obvezama iz Istanbulske konvencije i nove EU Direktive o suzbijanju nasilja nad ženama, nije osigurala učinkovit zakonski i strateški okvir za zaštitu žena.




Sustav ne sprječava nasilje, a posljedice su smrtonosne, kažu ženske udruge.


Posebno ih zabrinjava da se ovaj femicid dogodio u trenutku kada u hrvatskim gradovima skupine muškaraca javno zahtijevaju ukidanje ustavom zajamčenih prava žena na ravnopravnost.


Društvena klima u kojoj se dovode u pitanje temeljna ženska prava povezana je s tolerancijom nasilja i izostankom stvarne zaštite, kažu u Ženskoj mreži koja okuplja više od 30 ženskih i feminističkih udruga.


Pozivaju se i na analizu femicida u Hrvatskoj koja potvrđuje da su u većini slučajeva postojali jasni pokazatelji visokog rizika — prethodne prijave nasilja, prijetnje i obrasci kontrole. Žene su upozoravale na opasnost, a institucije nisu reagirale pravovremeno ni koordinirano.


Udruge upozoravaju da se nasilje nad ženama i dalje pretežno tretira kao prekršaj, te traže da se hitno osnuje stručna radna skupina koja će predložiti nova zakonska i strateška rješenja u skladu s EU Direktivom i najboljim praksama drugih država.


Zahtijevaju donošenje jedinstvenog zakona koji će regulirati sve oblike nasilja nad ženama, uključujući femicid, te jasno definirati da se nasilje nad ženama sankcionira u kaznenoj, a ne prekršajnoj sferi.


Među zahtjevima je i donošenje nacionalne strategije usklađene s Istanbulskom konvencijom, s jasno razrađenim preventivnim mjerama i osiguranim sredstvima za provedbu.


“Žene u Hrvatskoj imaju pravo na život bez nasilja. Država ima obvezu to pravo osigurati djelotvornim, a ne samo deklarativnim politikama. Koliko još žena mora umrijeti da se Vlada pokrene?!”, pitaju u Ženskoj mreži.