Zelena ljevica: Beroševa reforma je nereforma

Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL

“Nereforma” zdravstvenog sustava koju nam pod krinkom prijedloga novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti podvaljuju ministar Beroš i premijer Plenković ni ne dotiče ključne probleme hrvatskog zdravstva; ni primarnu zdravstvenu zaštitu, ni upravljanje sustavom, ni financiranje sustava, poručili su danas zastupnici Zeleno-lijevog bloka u Hrvatskom saboru, Ivana Kekin i Damir Bakić.

Iako je čak 780 liječnika primarne zdravstvene zaštite starije od 60 godina, što je 36 posto svih liječnika u primarnoj, samo su 292 osobe na specijalizaciji iz obiteljske medicine koja traje pet godina, upozorila je Kekin i dodala da se mjesta na natječajima za specijalizacije iz PZZ-a ne popunjavaju ni u Zagrebu, ni u Zagrebačkoj županiji, a kamoli u manjim sredinama, i to zato što liječnici u primarnoj zaštiti imaju manje plaće i lošiju perspektivu napredovanja od bolničkih.

Da bi se zaustavilo urušavanje PZZ-a, treba podhitno stimulirati mlade liječnike za takve specijalizacije, i to financijski, većim koeficijentima, i dodatnim stimuliranjem rada u manjim sredinama, poručuje zastupnica Zeleno-lijevog bloka.

HDZ-ova negativna selekcija je u šest godina mandata Andreja Plenkovića iz Hrvatske potjerala 600 liječnika, a u sustavu cvjetaju korupcija i sukob interesa, što pacijenti osjećaju kroz jačanje privatnog zdravstva na račun javnog.

Hrvatska po stopi smrtnosti raka na drugom mjestu

Sve navedeno, od zanemarivanja i uništavanja PZZ-a, zapostavljanja prevencije pa do legalizirane korupcije u zdravstvu kroz sukob interesa, dovelo je do situacije u kojoj su izdvajanja poreznih obveznika za lijekove protiv malignih bolesti u zadnjih 10 godina porasla šest puta – sa 600 milijuna na 3,4 milijarde kuna.

Porezni obveznici izdvajaju čak 11 posto više sredstava za onkološke lijekove nego građani EU-a, a istovremeno, po stopi smrtnosti od raka Hrvatska je na drugom mjestu, a živimo tri godine kraće od EU prosjeka, ističu zastupnici.

– Nismo ni korak bliže izgradnji financijski održivog sustava, ocijenio je Bakić i podsjetio da su hrvatski građani od 1994. do 2021. platili čak 28 sanacija zdravstva, vrijednih 3,32 milijarde eura.

Na kraju 2022., bolnice i HZZO duguju ljekarnama i veledrogerijama 600 milijuna eura, a bolnice HZZO-u 700 milijuna eura. Lijekovi se u bolnicama nabavljaju neracionalno, zbog čega trošimo postotno najviše u EU-u na farmakološko liječenje: čak 28,5 posto, odnosno 10 postotnih poena više od prosjeka EU-a, tvrdi Bakić.