Zbog odgođenog početka školske godine ukidaju se praznici u veljači

Puna četiri mjeseca trebalo je da se donese odluka koju su stotine prosvjetnih djelatnika zazivale još u ožujku, tvrdeći da je 2. rujna prerani datum početka školske godine, uglavnom pozivajući se na vrućine i neadekvatne uvjete u učionicama.

Iako su se u ožujku putem e-savjetovanja vodile žustre i argumentirane rasprave sve do prošlog tjedna i odluke premijera Andreja Plenkovića da nastava počne 9. rujna, reakcije resornog ministarstva na opetovano ponavljanje prosvjetara da su klime u učionicama iznimka, a ne pravilo – nije bilo.

Tek nakon premijera reagiralo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih i to na način da je otvoreno novo e-savjetovanje u kojem se predlaže ukidanje zimskih praznika u veljači.

Lavina nezadovoljstva

Svi ostali datumi u školskom kalendaru ostaju po starom pa će tako i dalje učenici imati jesenske praznike te samo dva tjedna zimskih praznika – od Božića do povratka na nastavu u drugom polugodištu u utorak 7. siječnja 2025. godine, jer je ponedjeljak 6. siječnja neradni blagdan Sveta tri kralja.

Nakon toga, treći tjedan zimskih praznika u posljednjem tjednu veljače kompenziran je kasnijim početkom nastavne godine i ukida se.

Dakle, u drugom polugodištu učenici će imati samo proljetne praznike koji počinju 17. travnja te traju do 28. travnja, a školska godina, kako je i planirano, završava 18. lipnja.

Iako su na svoje došli svi oni koji su u ožujku zazivali ukidanje upravo tog drugog dijela zimskih praznika, tvrdeći da prevelika rascjepkanost nastave u drugom polugodištu dovodi do gubitka kontinuiteta, novo e-savjetovanje, koje je otvoreno do 19. srpnja, ponovo je pokrenulo lavinu nezadovoljstava.

U svega dva dana pristiglo je više od 60 komentara, a iako svi pozdravljaju kasniji početak nastave u rujnu, najveći broj komentara odnosi se upravo na praznike u veljači kojima je Ministarstvo kompenziralo tjedan dana manje rujanske nastave.

Zagovornici praznika u veljači tvrde da su oni neophodni učenicima, a to argumentiraju činjenicom da je drugo polugodište dugo, proljeće je vrijeme pojačanog »pritiska« ispitivanja i testova pa učenicima treba odmor, a dio nastavnika smatra da upravo ti praznici idu na ruku učenicima koji se pripremaju za natjecanja, jer im omogućavaju slobodno vrijeme koje koriste za pripreme.

Dio prosvjetnih djelatnika dao si je truda pa je izračunao da zapravo, bez obzira na kasniji početak nastave, nema potrebe za ikakvim kompenzacijama i ukidanjima drugih praznika.

Računalo se još i u ožujku. I tada je bilo tvrdnji da se s kasnijim početkom nastave može odraditi svih zakonom propisanih 175 nastavnih dana.

Sada se poteglo i pitanje skijaša, onih koji baš u veljači žele na skijališta. Istini za volju, to se pitanje potezalo i u prijašnjim godinama, otkako su i uvedeni praznici u veljači, jer najveći broj učenika na skijanje ide u tjednu nakon 6. siječnja, u jeftinijem terminu, zbog čega škole u pravilu drugo polugodište započinju s desetkovanim razredima i zbog čega unatrag nekoliko godina pojedine škole broje poveći broj sati izostanaka.

Povratak na staro

Činjenicu da škole upravo zbog skijanja generiraju veći broj izostanaka potvrđuje i ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije Jane Sclaunich, ali i navodi kako nema tog školskog kalendara kojim će uvijek svi biti zadovoljni.

– Nikad neće svi biti zadovoljni, ali ono što je najvažnije je da se početak školske godine prolongira, jer škole nemaju uvjete za rad kada su temperature zraka još visoke.

Mi imamo samo dio učionica koje su klimatizirane, a razlog je što zgrada podliježe konzervatorskim uvjetima te se vanjske jedinice ne smiju postavljati s vanjske strane fasade.

Bilo je velikih negodovanja zbog toga što nastava počinje 2. rujna i sada se zahtjevima udovoljilo. Škole će se prilagoditi, a učenici neće biti zakinuti za školske praznike i bez praznika u veljači, jer u usporedbi s EU-om imamo veći broj dana praznika.

Ovaj prijedlog nije ništa novo, već prije povratak na staro. Radi se o povratku kalendaru prema kojem su škole godinama funkcionirale, imali smo zimske praznike i nakon toga tek proljetne, iznosi Sclaunich.

Na povratak na staro poziva se i ravnatelj najveće riječke osnovne škole, OŠ Srdoči, Ivan Vukić, navodeći kako u kompenzaciji kasnijeg početka nastave s ukidanjem praznika u veljači ne vidi veliki problem.

– Prilagodit ćemo se. Mogu razumjeti kasniji početak nastave, jer mnoge škole nemaju klimu, a to je posebno bitno i turističkim županijama.

Kakva god odluka bila, uvijek je netko zadovoljan, a netko nije. Naravno da onome tko planira odlazak na skijanje u veljači ti praznici nedostaju, ali škole uvijek izlaze ususret roditeljima i odobravaju im zahtjeve za izostankom s nastave zbog obiteljskih putovanja.

Što se tiče tvrdnje da se bez ukidanja praznika u veljači i s kasnijim početkom nastave može odraditi 175 nastavnih dana, nisam siguran.

To bi trebalo dobro izračunati, jer tu se ubrajaju ekskurzije, terenska nastava, a veći broj škola praznike koji padaju u četvrtak spaja s vikendom, zaključuje Vukić.

Struku nitko ne sluša

U svim tim raspravama i argumentacijama, kako u onim u ožujku, tako i sada, možda je ipak najzanimljivije da svi ti argumenti prosvjetara idu u vjetar.

Komunikacija je jednosmjerna, reakcija resornog ministarstva na primjedbe struke redovno izostaje, a primijetili su to na trenutnom aktualnom savjetovanju i sami prosvjetni djelatnici te se nemali broj komentara odnosi upravo na pitanje čemu forma e-savjetovanja kada struku nitko ne sluša.

Potvrdio je to i ovaj primjer. Kada je struka u ožujku rekla da je 2. rujna još uvijek živa u termometru visoko, turistička sezona još traje, a škole u pravilu nemaju klimatizirane učionice, resorno ministarstvo nije slušalo.

Poslušalo se tek župane i gradonačelnike, a upravo je ta jednosmjerna komunikacija, ocjenjuje nastavnica na e-savjetovanju, najtužniji dio cijele priče, jer se dobronamjerni savjeti struke, odnosno sudionika nastavnog procesa, ne uvažavaju, a time se inkognito vrijeđa struka.