Sanja Bježančević (Klub SDP-a) ocijenila je da je u odnosu na prvo čitanje postoje pomaci, posebno u dijelu zaštite djece i maloljetnika bez pratnje. “Značajno su unaprijeđena jamstva za maloljetnike bez pratnje. Propisuje se hitno imenovanje posebnog skrbnika, pravo na informacije prilagođene dobi, pravo na prevoditelja, preciznija procjena dobi te dodatna obveza stručnog osposobljavanja osoba koje rade s djecom, što su važni iskoraci koji se ne mogu osporiti”, kazala je.


Među primjedbama koje je navela je neprihvaćanje šireg i čvršćeg modela pristupa UNHCR-u i organizacijama civilnog društva, nego pristup i dalje ovisi o ugovorima i procjeni Ministarstva, čime nadzor ostaje funkcionalan, ali ne i institucionalno zajamčen u mjeri koju traže standardi neovisne kontrole.


Draženka Polović (Klub Možemo!) pozdravila je vraćanje mogućnosti sudjelovanja predstavnika UNHCR-a i organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava prilikom saslušanja tražitelja međunarodne zaštite, no, o tome odlučuje Ministarstvo prema vlastitoj procjeni, a to, kaže, ne bi smjelo biti administrativno pitanje.




Anka Mrak Taritaš (Kluba Centra, NPS-a i GLAS-a) istaknula je da danas zapravo raspravljamo o tome može li EU istovremeno štititi svoje granice i ostati vjerna vrijednostima na kojima je nastala. “Jer migracije nisu privremeni fenomen. One nisu kriza koja će proći, nego trajna geopolitička, demografska i ekonomska realnost Europe 21. stoljeća”, ustvrdila je.


Zato je potpuno jasno da EU mora imati uređenu migracijsku politiku, ali to ne može biti isključivo politika zidova, ograda i sigurnosnih procedura, rekla je. “Vanjske granice EU moraju biti kontrolirane, ali Europa ne smije zaboraviti da je nastala upravo na ideji zaštite ljudskog dostojanstva, prava i sloboda te solidarnosti”, poručila je Mrak Taritaš.




Dalibor Paus (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJE i ISU-PIP-a) istaknuo je kako moramo voditi računa da zakonom ne ugrozimo ljude kojima je međunarodna, odnosno, zaštita RH potrebna u odnosu na zemlje u kojima žive. Zakonom se, kaže, postrožuju pravila i s tim velikim porastom represivnih mjera, zadržavanjem nadzora, ograničavanjem kretanja, pregledom mobitela, elektroničnih uređaja, moramo voditi računa o nenarušavanju ljudskih prava, privatnosti i proporcionalnosti mjera s obzirom na željeni učinak.


Pupovac: Poboljšanja u odnosu na inicijalni prijedlog


Milorad Pupovac (Klub SDSS-a) smatra da je zakon poboljšan u odnosu na inicijalni prijedlog. Pohvalio je i prihvaćanje sudjelovanja UNHCR-a i organizacija za ljudska prava u saslušanju tražitelja zahtjeva za azilom, no, imao je primjedbu na diskrecijsko pravo Ministarstva da odlučuje koje su to organizacije. Posebno važnim je označio poboljšanje jamstva za djecu i maloljetnike bez pratnje.


“SDSS smatra da je ovaj zakon pitanje odgovornosti nas kao zemlje i kao zaštitnika u postupanju u krizi današnjeg svijeta, i tu odgovornost su pokazali i Vlada i većina klubova, zakon je našao mjeru kako upravljati tim procesom i mi ćemo ga podržati”, najavio je Pupovac.


Stipan Šašlin (Klub HDZ-a) ustvrdio je da je Hrvatska suverena članica EU i prihvaća pravila koje članstvo zahtijeva. Zakonske izmjene, kazao je, predviđaju da Hrvatska može puno brže i jednostavnije odlučivati tko su osobe koje stvarno trebaju zaštitu, a tko na nju nema pravo. “Ove promjene ubrzavaju postupke, smanjuju zlouporabe, omogućavaju brže vraćanje osoba koje nemaju pravo na azil i daju kvalitetniju i bolju kontrolu cjelokupnog procesa migracija”, naglasio je Šašlin.


Nino Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) istaknuo je da je u 2025. godini evidentirano oko 16.400 nezakonitih prelazaka hrvatske državne granice, a u Hrvatskoj otprilike nezakonito boravi 3.890 osoba od čega 40 posto tih ljudi nisu klasični migranti, nego osobe koje su prekoračile one vrlo kratke rokove privremenog boravka.


„Stanje je sada puno bolje nego 2022. ili 2023. godine jer je Europa, pa i Hrvatska puno više investirala u čuvanje i nadzor svojih granica, kao i u pružanje konkretne financijske pomoći državama izvan EU-a koje su izvor migracija. Ali najvažnije od svega je da je Europa ipak poslala poruku da nezakonite i stihijske migracije više neće biti dobrodošle te da se sve manje isplati krenuti na taj nesiguran put”, istaknuo je.


Petrov: Vlada nas pokušava uvesti u lažni okvir


Božo Petrov (Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića) ocijenio je da nas Vlada pokušava uvesti u lažni okvir – ili prihvatite sve što piše, ili ste protiv. “Most je protiv toga da se Europa koristi kao paravan za neodgovornost Vlade i nećemo pristati na ucjenu da je svatko tko kritizira ovaj zakon protiv Europe i da je svatko tko traži sigurnost protiv humanosti”, kazao je.


Istaknuo je da je Hrvatska dom, a dom se ne vodi stihijom i ne prepušta improvizaciji niti uređuje tako da se građanima kaže – ne pitajte, mi znamo, te da Most neće pristati da se budućnost Hrvatske svede na administriranje posljedica tuđih politika.


Damir Biloglav (Klub DOMiNO i Hrvatski suverenisti) osvrnuo se na dugoročne uzroke migrantskih procesa i budućnost Europe. „Jedini dugoročno održivi cilj koji može dati dugoročne rezultate jest potpuna promjena vrijednosnog sustava na kojem se danas zasniva Europa. Europa je napustila svoje korijene, svoje kršćanske korijene na kojima je postala tako moćna kako jest. Europa je danas odustala od kulture života, kako je to govorio papa Ivan Pavao II., i nalazi se na putu kulture smrti i postupnog propadanja”, ocijenio je.


Bilo bi puno korisnije, smatra, kada bi Europa rekla da je spremna dio svojega blagostanja i standarda staviti u funkciju razvoja zemalja iz kojih dolaze ti ljudi, jer ako bi imali donekle životni standard kakav mi imamo, ljudi ne bi imali potrebu odlaziti i tražiti kruh negdje drugdje.