Vrijeme ipak nije glavni faktor: Rujanske kiše i oluje nisu ozbiljnije naudile posezoni

Na Kvarneru je u komercijalnom smještaju prema trenutnim podacima iz sustava eVisitor, od 1. do 26. rujna ostvareno 1,7 milijuna noćenja i 300 tisuća dolazaka ili nešto manje nego lani. Nagli prelazak iz ljeta i toplotnih udara gotovo u snijeg pa potom u oblačno, južno vrijeme, naprasno je prekinuo sezonu kupanja i smanjio očekivane dolaske gostiju. U Turističkoj zajednici (TZ) Kvarnera napomenuli su kako je ostvareno ipak 4 posto više od rujna 2019., te nešto manje od prošlogodišnjeg.

Puno događaja

– Ako pogledamo broj noćenja od početka godine, trenutno je na Kvarneru ostvareno 14,6 milijuna noćenja i to je gotovo jednak rezultat kao i lani. Najviše noćenja ostvareno je u obiteljskom smještaju i kampovima, a u odnosu na rujan 2019. godine, obiteljski smještaj bilježi 19 posto više noćenja. Loše vrijeme odrazilo se najviše na kampove, dok su drugi segmenti smještaja to manje osjetili. Iako su kampovi u rujnu zabilježili nešto manje noćenja zbog nepovoljnijeg vremena, ostvareni rezultati i dalje su bolji od onih iz 2019. godine. A najtraženiji i dalje ostaje smještaj s 4 i 5 zvjezdica, rekla nam je Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ-a Kvarnera, napominjući kako su najbrojniji gosti u rujnu gosti iz Njemačke, Austrije i Slovenije.

Što se tiče ostatka godine, direktorica županijskog TZ-a navela je kako su najave dobre, te se očekuje da će posezona biti na razini prošlogodišnje. Kvarner do kraja godine čeka i domaćinstvo nekolicine velikih domaćih i stranih poslovnih događanja pa tako u listopadu na Godišnju skupštinu udruženja RDA dolazi stotinjak članova ovog europskog udruženja, odnosno ključni dionici iz autobusnog sektora, touroperatori, razni pružatelji usluga u segmentu grupnih putovanja, turistički profesionalci te stručnjaci iz cijele Europe. Potom će županijski TZ-i za Udrugu bavarskih autobusera organizirati i zasebno studijsko putovanje po Kvarneru, dok u studenom u Opatiji slijede Dani hrvatskog turizma, a u prosincu tradicionalni Kvarnerski dan turizma.

Na pitanje prati li posezona odlična kretanja iz predsezone, Peršić Živadinov je podsjetila kako je od siječnja do svibnja na Kvarneru ostvareno devet posto više noćenja od prošle godine.

– Prema Planu razvoja turizma regije, ali i onog na nacionalnoj razini, glavni ciljevi turističkog sektora u posljednjih nekoliko godina su povećanje broja dolazaka i noćenja u pred i posezoni, povećanje kvalitete ponude i usluga i samim time veća potrošnja gostiju i veći prihodi. Ono o čemu se već godinama raspravlja je činjenica kako rast broja noćenja i dolazaka u glavnom ljetnom dijelu sezone više nije u fokusu i nije održiv. Tijekom prošlogodišnje posezone, odnosno u zadnjem kvartalu godine, ostvarili smo odlične rezultate, i to 7 posto više noćenja od 2022. te 3 posto više noćenja od 2019. godine. A primjerice prošlog prosinca Kvarner je bio druga najposjećenija regija u Hrvatskoj. Uzmemo li za usporedbu posljednjih desetak godina, upravo u predsezoni i posezoni, odnosno u razdoblju od listopada pa do lipnja, broj noćenja na Kvarneru porastao je za 90 posto, pojasnila je naša sugovornica.

Kongresna sezona

U najvećoj subregiji Kvarnera, otoku Krku, je prema riječima Majde Šale, direktorice Turističke zajednice otoka Krka, posezona početkom rujna počela s odličnim rezultatima, ali je zbog lošeg vremena nastavljena s minusima i u dolascima i u noćenjima. U prosjeku se na otoku Krku odmara više od 13 tisuća gostiju, najviše u kampovima i obiteljskom smještaju te u hotelima, a u prvih dvadesetak dana su ta ostvarenja ipak nešto manja u odnosu na 2023. godinu za isto razdoblje.

U HTZ-u su naveli kako je krajem prošlog tjedna u Hrvatskoj boravilo preko 270 tisuća turista, od kojih je oko 245 tisuća stranih gostiju. Najviše u Istri (66.500), Splitsko-dalmatinskoj županiji (61.000) te na Kvarneru (38.000), a gledano prema destinacijama u Dubrovniku, Splitu, Rovinju, Poreču, Zagrebu i Zadru. Očekivano najviše gostiju, njih oko 90.000, odmara u hotelima te objektima u domaćinstvu oko 67.000, a gledano po tržištima iz Njemačke, Hrvatske, Austrije, UK-a, Poljske, Slovenije, SAD-a… Tako je trenutno otvoreno 850 od 1.200 hotela, koliko ih je ukupno u Hrvatskoj.

Loše vrijeme pokvarilo je donekle planove o produženju glavne sezone u rujan, međutim, ostatak posezone obilježit će iznimno dobra kongresna sezona, ali i brojna događanja.

Loše rujansko vrijeme pokvarilo je planove i kampovima, iako se u njima i dalje odmara solidan broj gostiju. Adriano Palman, direktor Kamping udruženja Hrvatske (KUH), kazao je, naime, kako su kampovi u kumulativu do kraja kolovoza bili u malom plusu u odnosu na lanjsku godinu, no hoće li godina biti do kraja malo u plusu ili malo u minusu, dosta ovisi upravo o rujanskim rezultatima.

Zadovoljni i u kampovima

– Ove godine se promjena vremena u rujnu pokazala »lošom« tako da su kampovi u rujnu ostvarili nekih desetak posto manje noćenja nego lani. Ukupni rezultat na razini godine stoga bi mogao ipak biti malo ispod lanjskog. Planove nam je poremetilo ovo loše rujansko vrijeme, jer smo svi očekivali da će se topli i sunčani dani nastaviti i kroz rujan, ali to je nešto na što ne možemo utjecati. Dakle, nije pitanje ni cijene, ni ponude, ni tržišta, već jednostavno vremenskih prilika. Ali što se tiče cijele kamping godine, ukupno možemo biti zadovoljni, ukazao je Palman.

Hrvatski kampovi iz godine u godine produžavaju svoju sezonu, pa su neki otvoreni čak i cijele godine, što je nekad bilo nezamislivo. Jasno, zimi se u pravilu radi s minusom, međutim, riječ je o ulaganju u same zaposlenike koje se zadržava, ali i goste koji će se potom vratiti i ljeti. Kroz cijelu godinu radi ipak mali dio kampova, međutim, činjenica je da su općenito hrvatski kampovi među najboljima u Europi, a što je potvrdio i veliki njemački klub ADAC, te goste privlače izvan dva ljetna mjeseca i samom svojom ponudom. U prilog im ujedno idu i klimatske promjene, odnosno sve toplija proljeća i jeseni pa se tako, izuzev ove, svake godine govori kako je rujan i dalje praktički glavna sezona.

S druge strane, u nekim jakim europskim turističkim zemljama nije rijetkost da velik broj kampova zatvara svoja vrata već sredinom rujna.

Kontinentalni kampovi u plusu

Govoreći, pak, o trendovima u hrvatskom kampingu, Adriano Palman je ukazao na dvije nove činjenice.

– Hrvatski su kampovi jako napredovali po pitanju kvalitete, a to se odrazilo i na produženje sezone. Naše su analize tako pokazale i još jednu zanimljivost. Naime, podaci do sredine rujna su pokazali da su kampovi na moru od početka godine u minusu od jedan posto, međutim, oni na kopnu su bili u plusu za jedan posto. Naravno da na kopnu imamo daleko manje kapaciteta, ali već i taj podatak ukazuje da su traženi, da na njih manje utječu vremenske prilike, kao i da su motivi dolaska drugačiji nego na moru, odnosno da je taj proizvod drugačije pozicioniran na tržištu. A prije dvadesetak godina na kontinentu nismo imali ni jedan kamp. Što se tiče sezonalnosti, analiza je pokazala kako hrvatski kampovi u odnosu na desetak godina ranije, rade oko mjesec dana duže. To nije malo, zaključio je Palman.

Jesenski gosti izbirljivi i veće platežne moći

Bez gužvi koje su u većini destinacija karakteristične za špicu sezone, jesen je zapravo prava prilika gostima da istinski upoznaju autentičnost destinacije.

– Motivi dolaska koje godinama razvijamo daju rezultate, a u posezoni upravo su najatraktivniji i najtraženiji proizvodi u kojima smo najjači, a to su gastronomija, zdravstveni turizam i wellness, aktivni odmor, kultura, zatim poslovni turizam te cijeli set događanja koji odmor na Kvarneru na jesen i zimu čine još atraktivnijim. Tu su Advent, karneval, sportsko-rekreativna događanja, rekla je Irena Peršić Živadinov. Kvarner u posezoni kada je riječ o individualnim gostima, posjećuju gosti veće platežne moći, koji traže visokokvalitetni smještaj, vrhunske restorane i ostalu prateću ponudu premium kvalitete. A tijekom jeseni i zime Kvarner je i vrlo atraktivna i zanimljiva destinacija za organizirana putovanja.