Vlada je ispunila svega 15 od 85 mjera Nacionalnog programa reformi

Vlada je u pola godine primjene Nacionalnog programa reformi (NPR) za ovu godinu ispunila tek 15 od 85 mjera, odnosno manje od 18 posto, piše u ponedjeljak Jutarnji list. Za 16 mjera već je prošao zacrtani rok ili su prolongirane, ostale su u tijeku, a od ovih koje su u provedbi, većina mora biti dovršena do kraja ove godine pa je već sada jasno da neke od njih sigurno neće moći biti na vrijeme završene.

Proizlazi to iz izvješća o provedbi NPR-a za razdoblje od svibnja do listopada koje smo detaljno analizirali, a koje se dostavlja Europskoj komisiji. NPR je za ovu godinu usvojen 27. travnja i obuhvaća 85 mjera, od kojih je čak 56 iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) na temelju kojeg se povlači i novac iz fonda EU.

Kasne projekti reforme državne uprave, odnosno novog sustava plaća, te digitalizacije državnih tijela, prolongiraju se reforme u sustavu zdravstva i na tržištu rada, najveći pojedinačni privatni projekt razvoja Rimčeva robotaksija, koji je iz EU dobio gotovo 180 milijuna eura, pomiče se za godinu dana, a Vlada je u zaostatku i s projektima energetske obnove obiteljskih kuća i zgrada.

Tako je javni poziv za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća i višestambenih zgrada trebao biti raspisan u drugom kvartalu ove godine, ali Vlada je tek na sjednici 19. listopada donijela zaključak, a onda će se program uskladiti s tim zaključkom.

Kada je riječ o financiranju, bilo je predviđeno da se novac osigura putem Fonda za zaštitu okoliša, i to od prodaje emisijskih jedinica, no izrađen je dodatak NPOO-u koji je u fazi završnog usuglašavanja s Europskom komisijom, što se očekuje do kraja godine. Nakon toga se opet ide u izmjene programa i tek onda će biti moguće raspisati javne pozive.

Kada je riječ o reformama u javnoj upravi, centralizirani sustav selekcije državnih službenika, odnosno Zakon o državnim službenicima, trebao je stupiti na snagu u drugom kvartalu ove godine, no sada je plan da stupi na snagu 1. siječnja 2024., a odredbe o planu prijma u državnu službu tek 1. lipnja iduće godine.

Odredbe o internom oglasu i zapošljavanju kandidata iz baze podataka stupaju na snagu tek 1. siječnja 2026. jer se, kažu u Ministarstvu uprave, stavlja rok od dvije godine kako bi se osigurali administrativni kapaciteti te organizacijski i tehnički uvjeti za provedbu ovih načina zapošljavanja.

Zakon o plaćama, umjesto u drugom kvartalu ove godine, stupit će na snagu do kraja godine. Do kraja trećeg kvartala ove godine država je trebala omogućiti i da barem 20 posto državnih službenika primjenjuje pametni model rada, odnosno hibridni, od kuće i na poslu, no došlo se tek do 11,24 posto, a rok za uspostavu središnjeg sustava interoperabilnosti pomiče se ipak za treći kvartal iduće godine, umjesto do kraja ove godine, piše novinar Jutarnjeg lista Goran Penić.