Foto: Patrik Maček/PIXSELL
– Dvomjesečni obavezni vojni rok ni na koji način neće ojačati našu obrambenu spremnost, rekla je Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) tijekom rasprave o izmjenama Zakona o obrani te Zakona o službi u oružanim snagama RH. Smatra da bi ozbiljna ulaganja u profesionalnu vojsku i u nove tehnologije napravile iskorak u našoj sigurnosti, ali se Vlada time uopće ne bavi.
Upozorila je i da se od onih koji odaberu služenje vojnog roka stvara nova kasta koja će imati prednost pred ostalim građanima.
Ivana Kekin (Klub Možemo!) istaknula da je za sigurnost zemlje i građana važno imati profesionalnu vojsku te da imamo promišljeno i odmjereno ulaganje u oružje, moćnu civilnu zaštitu te stabilne institucije koje štite građane u svakodnevnom životu.
Smatra da je predloženi Zakon o obrani pravno problematičan, društveno regresivan te strateški neučinkovit.
Drži i da se vojni rok ne vraća zbog sigurnosti nego zbog simbolike i narativa. “Da stvorite prostor u kojem možete iznova definirati što znači biti domoljub a što znači biti nepoželjan. I kojim metrom se to mjeri. To će ministar određivati”, kazala je.
Kekin je upozorila i da se prigovor savjesti tretira kao sumnjiva privilegija iako je on ustavno pravo, a cijeli sustav civilnog služenja prepušta se pravilnicima i uredbama.
Dva mjeseca dovoljno
Za razliku od njih SDP-ov Arsen Bauk podržao je ocjenu Glavnog stožera Oružanih snaga RH da je dva mjeseca dovoljno vrijeme za trajanje temeljnog vojnog osposobljavanja (TVO), a što bi omogućilo da se oružane snage ne smanjuju te se ponovo revitalizira pričuva.
No, nisu dobili jasan odgovor na to koji je po godinama očekivani broj ročnika a govori se oko njih 4000. Izrazio je nezadovoljstvo što je u Zakon u obrani ubačeno poglavlje o civilnoj službi jer bi, drži, to moglo biti samo u Zakonu o civilnoj službi.
Vezano uz prednost pri zapošljavanju, Bauk je kazao da muškarac koji se prijavio na TVO ne bi trebao imati prednost pri zapošljavanju u odnosu na žene, diskriminirani ne bi trebali biti ni muškarci koji su vojni obveznici po novom zakonu ali su oslobođeni služenja iz zdravstvenih razloga kao ni oni koji već 18 generacija nisu bili obveznici služenja vojnog roka.
Posebice se to odnosi na one koji su se dragovoljno javili za dragovoljno služenje vojnog roka dok je to bilo dragovoljno, kazao je.
Bauk je naveo i da će SDP biti suzdržan oko Zakona u obrani, ali će podržati Zakon o službi u Oružanim snagama RH kao i uvođenje TVO-a.
Pohvalivši predložene zakone Darko Klasić (Klub HSLS i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka) rekao je da oni nisu samo tehnički propisi već su simbol političke zrelosti i svijest o važnosti nacionalne sigurnosti.
“Obrana domovine nije pitanje ideologije nego opstanka”, poručio je. Istaknuo je i da izmjene Zakona o obrani predstavljaju ključan trenutak u redefiniranju hrvatske sigurnosne politike i usklađivanje sa novim globalnim izazovima.
I Josip Jurčević (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) rekao je da sigurnost i obrana Hrvatske uvijek mora imati apsolutnu potporu u što smo se uvjerili i ranih 1990-tih. Poručio je da će se Hrvatska moći braniti jedino ako sama bude sposobna i dostatna te imala suverenističku politiku.
najnovije
najčitanije
Županija
VIR
FOTO Spektakularna virska Lignjijada dobila je sinoć svoje prve pobjednike, evo detalja
Scena
NA INSTAGRAMU
Nina Badrić pozirala sa suprugom Zlatka Dalića, pogledajte fotku
Županija
HEP JAVLJA
Dio Zadarske županije u ponedjeljak ostaje bez struje
Zadar
NEVJEROJATNO!
Mario Tomas: Sve je bila laž! Taksisti: Tužit ćemo ga…
Zadar
PREKRASNI PRIZORI
ADVENTSKA ČAROLIJA Plovanija je jučer doživjela nešto posebno!
Županija
KRUH SA SEDAM KORA
MILJENKO JURIŠIĆ: Kad se prvi put vratio doma donio je ‘punu valižu šoldov’
Zadar
Špica
FOTO Lijepo vrijeme izmamilo na Poluotok brojne Zadrane, pogledajte koga smo sreli
Crna Kronika
PU ZADARSKA
NAPAD NA SILBI! Napali mladića, jedan ga udario bocom u glavu: Uništili i inventar kuće
Crna Kronika
Femicid
GOTOV OČEVID U RIJECI Mladić ubio djevojku, a onda pokušao i sebe. Oboje su u ranim 20-tim godinama
Županija
Urušavanje sustava?