Uz obnovu svih zgrada, u 2023. redovito djelovanje

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti tijekom 2022. godine održala je više od dvjesto događanja, te pored toga pokrenula cjelovitu obnovu pet od osam zgrada oštećenih u potresu, rečeno je na Redovitoj skupštini održanoj u četvrtak u Zagrebu.

Predsjednik HAZU Velimir Neidhardt izvijestio je skupštinu o radu Akademije u godini 2022. te rekao da je održan 81 znanstveni skup, simpozij i konferencija, 38 predstavljanja knjiga, 30 predavanja, i 12 izložbi. Objavljene su 143 publikacije, u što ulaze i one koje su članovi objavili kod drugih nakladnika.

Također, izabrano je 17 novih redovitih i pet dopisnih članova HAZU, te Predsjedništvo za razdoblje do 2025. godine, a dopisni član HAZU Svante Pääbo dobio je Nobelovu nagradu za medicinu i fiziologiju, kazao je Neidhardt navodeći rezultate za 2022. godinu.

Također, Akademija se obratila javnosti s nekoliko izjava, među kojima i onom o važnosti znanja za provedbu Nacionalne razvojne strategije Hrvatske do 2030 godine.

Skupština, kojoj je nazočio 71 član, usvojila je Planove rada za 2023. godinu u kojima se naglašava da će Akademija morati prilagoditi rad zamašnom procesu obnove njezinih zgrada stradalih u potresu, koje su ispražnjene a pokretnine preseljene u privremene čuvaonice, ali će nastaviti sve uobičajene aktivnosti.

Predsjednik Neidhardt je, uz ino, kazao da će Akademija nastaviti program bilaterarne suradnje s više od 30 akademija, te da će naredne godine obilježit 550. godišnjicu smrti Jurja Dalmatinca, 150. godišnjicu rođenja Antuna Gustava Matoša i Marije Jurić Zagorke, 140 godišnjicu rođenja Ivana Meštrovića i Julija Benešića, te druge važne obljetnice.