U pet godina Hrvatska dobila 33.000 novih kreveta: 'Prošla je godina bila mali znak upozorenja, ali...'

Bližimo se vrhuncu ljetne sezone 2024., a hrvatski turizam suočava se s izazovima zbog neusklađenosti ponude i potražnje u sektoru smještaja. Naveo je to ovih dana na LinkedInu Zoran Pejović, glavni izvršni direktor za transformaciju poslovanja u Lošinj Hotels & Villas, ukazavši da Hrvatska ima najnepovoljniji omjer hotelskih soba i privatnog smještaja među mediteranskim destinacijama.

Poseban izazov predstavljaju vlasnici vila i kuća koji su se, piše Pejović dalje, zadužili kod banaka, vjerujući da će izgradnja kuće i bazena te postavljanje na platformu poput Airbnba biti dovoljno za privlačenje gostiju.

Globalni turizam

– Posebno je varljiva bila 2022., kada se pokrenuo globalni turizam, s još nekim zatvorenim dijelovima svijeta, a cijene su skočile u nebo iznad svake smislene vrijednosti. Prošla je godina bila mali znak upozorenja, ali uspjeli smo. Čini se da je ove godine druga priča, naveo je ovaj turistički menadžer.

Činjenica je da je posljednjih dvadesetak godina donijelo boom gradnje ovakvih objekata, odnosno da su se gradili novi, ali i obnavljale starine koje su potom umjesto za stanovanje prenamjenjivane za turistički najam. Trend je to koji je, kao i općenito apartmanizacija obale, donio iseljavanja iz starih gradskih jezgri, ali s druge strane, donio turističku djelatnost u neke nekad turistički gotovo nezanimljive krajeve poput centralne Istre, dalmatinskog zaleđa ili Gorskog kotara.

Uvidjelo se da je ovaj vid smještaja dušu dao za razvoj turizma koji ne ovisi toliko o blizini mora pa je svojevremeno i Ministarstvo turizma sufinanciralo gradnju bazena, što su mnogi vlasnici takvih nekretnina zdušno prihvatili kako bi obogatili svoju ponudu. Da bi vlasnicima ovakvih objekata kao naručena došla pandemija, s obzirom na to da su upravo u vrijeme COVID-19 ovakvi objekti postali najtraženiji. Kako su dalje destinacije bile nedostupne, ovaj vid smještaja birali su gosti bolje platežne moći, od kojih neki nikad ni nisu bili u Hrvatskoj. Sve to je dalo krila i značajnom rastu cijena. Međutim, situacija na tržištu se stubokom promijenila, a i ove godine, kao i lani, inflacija i kupovna moć gostiju na emitivnim tržištima primarni su element koji određuje odluku gosta o odmoru.

Govoreći iz svog iskustva kakva je trenutno situacija s potražnjom za ovakvim vidom smještaja, Igor Macan iz turističke agencija Istria Lux koja u svom portfelju ima 220 kuća za odmor u Istri, kazao nam je kako kuće za odmor privlače u pravilu obiteljske goste, dakle mahom obitelji s djecom.

Školske ferije

– Obitelji s djecom putuju kada su školske ferije. Ove godine se dogodilo da su ferije umjesto u lipnju bile u svibnju, što se poklopilo i s Europskim prvenstvom u nogometu i za očekivati je bilo nešto manji broj gostiju. To nije nikakva drama, već jednostavno se tako posložilo. Sada krajem srpnja kreću masovnije ferije u Njemačkoj koja nam je glavnom emitivno tržište i onda je manje-više sve popunjeno. Svake godine govorimo i o srpanjskoj rupi, međutim ta se situacija ponavlja iz godine u godinu jer je ovo takav vid smještaja koji, ponavljam, privlači većinom obitelji s djecom. Tako da će nam predstojeća glavna sezona više-manje biti popunjena, a pred i posezona će uvijek ovisiti o motivima dolaska koji nisu samo sunce i more. Ono na čemu se može još više poraditi je svakako daljnji razvoj sadržaja i promocije destinacije što bi povećalo potražnju i izvan sezone ljetnih školskih ferija, kazao je Macan, navodeći i kako posezona izgleda obećavajuće. Naime, rujan je po popunjenju čak jači nego lipanj, ukazuje, i to iz razloga što i dalje lipanj gledamo kao na glavnu sezonu, a rujan kao na posezonu pa samim time rujan donosi i niže cijene. Uz i dalje prave ljetne temperature. Dakle, idealno za putovanje onih koji, pak, nisu vezani za školske ferije.

Inače, reći će kako se boravak gostiju u kućama za odmor nešto skratio, s oko 10 dana prije pandemije, na nekih 8 dana ove godine, a čemu su razlog inflacija i povećanje troškova života u zemljama iz kojih nam dolazi najveći broj gostiju. S druge strane, ukazuje, broj kuća za odmor se iz godine u godinu povećava. Na pitanje jesu li kuće za odmor u Hrvatskoj skuplje u odnosu na konkurenciju, kaže da nisu.

– Kod nas su smještajni kapaciteti kvalitativno bolji nego u nama konkurentnim zemljama za isto ili manje novca. Govorim o zemljama kao što su Italija i Španjolska, dok kada govorimo i Turskoj i Grčkoj, to je možda pitanje. Međutim, naša je prednost što smo autodestinacija, dodao je Macan.

Što se tiče kuća za odmor na kvarnerskoj regiji, prema riječima Irene Peršić Živadinov, u objektima s 5 zvjezdica se i ove godine nastavlja rast popunjenosti.

– Vidi se i sada da su nam, bez obzira na to što je lipanj bio u minusu od nekih 3 posto, objekti s pet zvjezdica stalno u plusu, govorimo o 7 posto povećanja u noćenjima. Objekti s četiri zvjezdice su na razini prošle godine, dok minus imamo u objektima s tri zvjezdice, što potvrđuje da gosti i dalje traže kvalitetu, ukazala je, pak, Peršić Živadinov.

U pet godina 33.000 novih kreveta

Prema podacima dobivenima iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ) vidljiv je značajan rast kapaciteta u kućama za odmor u posljednjih pet godina. Konkretno, 2019. u Hrvatskoj je za turističku djelatnost bilo registrirano 12.146 kuća za odmor. Već iduće godine, dakle prve pandemijske, Hrvatska je imala 12.583 kuće za odmor, a 2021. još 800 kuća za odmor više. Od 2021. do 2022. se broj kuća za odmor još više povećao i to za oko 1.340 novih objekata. Lani smo pak dobili još 1.442 nove kuće za odmor, dok je ove godine njihov broj povećan za rekordnih 1.606 kuća za odmor. Hrvatska po ovim podacima trenutno raspolaže s oko 17.800 kuća za odmor s oko 96.500 kreveta. Dakle, gotovo 100.000 kreveta nosi samo ovaj vid smještaja. Zanimljiv je i podatak kako je službeno u 2019. u kućama za odmor evidentirano oko 63.500 kreveta pa gruba računica pokazuje kako smo u pet godina samo u ovom segmentu, a koji je ipak top klasa unutar privatnog smještaja, dobili 33.000 novih kreveta.

Zanimljivo je i kako i dalje najveći dio čine objekti s 3 zvjezdice, pa se tako oko 43.000 kreveta odnosi na ovu kategoriju. Najveći rast je, pak, primjetan u objektima s 4 zvjezdice u kojima je 2019. bilo oko 22.600 kreveta, dok danas u kućama za odmor s 4 zvjezdice Hrvatska ima oko 40.000 kreveta. Što se tiče najluksuznijih, dakle, kuća za odmor s 5 zvjezdica, 2019. je u ovim objektima bilo tek nekih 3 i pol tisuće kreveta, dok ih danas ima oko 6.200.