U Hrvatskoj više vode iscuri iz sustava nego što potroše sva kućanstva zajedno!

Vodoopskrbni sustavi u Hrvatskoj u prošloj su godini »izgubili« 20 posto više vode nego što su je potrošila sva hrvatska kućanstva. Umjesto da ulaganja u vodoopskrbne sustave, posebice investicijama iz EU fondova, smanjuju gubitak vode koja iscuri prije nego što dođe do krajnjih korisnika, u prošloj je godini gubitak vode povećan za 3,6 posto u odnosu na 2021. godinu.

Vodovodne tvrtke iz izvora su zahvatile i preuzele vodu, ali putem su je do korisnika negdje izgubili, pa je na kraju u prazno iscurilo 208 milijuna i 741 tisuća »kubika« vode.

Kad bi se taj gubitak računao, primjerice, prema cijeni vode koju u Rijeci ili Puli plaćaju kućanstva, izgubljeno je više od 390 milijuna eura, a ako bi se primijenila cijena vode po prostornom metru koju plaćaju stanovnici Zadra, gubitak je veći od 438 milijuna eura.

Stanje mreže

Podaci Državnog zavoda za statistiku kažu da je lani u Hrvatskoj bilo 515,9 milijuna prostornih metara zahvaćene i preuzete vode, no kako je iscurilo više od 208 milijuna, do krajnjih korisnika došlo je nešto više od 307 milijuna »kubika«.

Od tog što su vodovodi uspjeli isporučiti, najviše su, 175,38 milijuna kubika, potrošila kućanstva. Gospodarstvo je trebalo oko 68,8 milijuna kubika vode, što znači da se u godinu dana izgubi količina vode koju domaće gospodarstvo potroši u tri godine.

Oko 55,7 milijuna kubika vodoopskrbne tvrtke su isporučile jedna drugoj, a oko sedam i pol milijuna kubika isporučne vode nije naplaćeno.

Iako gubitak vode ovisi o tome u kakvom je stanju pojedina vodoopskrbna mreža, pa negdje iscuri i do 70 posto vode, a negdje oko 20 posto, podaci DZS-a kažu da je u konačnici izgubljeno oko 40 posto ukupnih količina zahvaćene vode i preuzete vode. Na kraju su najveći potrošači vode rupe u cijevima, pa tek onda slijede kućanstva i gospodarstva.

Osim što je neodgovorno i tragično na ovaj način smanjivati zalihe vode, potpuno je neekonomično zahvaćati 1,4 litre vode da bi se na kraju prodala i isporučila samo litra.

Činjenica da voda više curi sa strane nego u slavine korisnika, dovest će i do poskupljenja vode, možda već sljedeće godine i to, ako ne u cijeloj, onda u velikom dijelu Hrvatske.

Odgoda uredbe

To neracionalno ponašanje trebalo je već ove godine podići cijene vode u cijeloj Hrvatskoj jer bi prema Uredbi o visini naknade za korištenje voda, vodoopskrbna poduzeća tu naknadu trebala plaćati po količinama zahvaćene, a ne samo isporučene vode.

Tako će, prema podacima o izgubljenoj vodi, trošak naknade od 1. siječnja za vodoopskrbne tvrtke porasti za najmanje 40 posto. One će naravno taj trošak preliti na krajnje korisnike, kućanstva i gospodarstvo.

Trebalo se to dogoditi već u ovoj godini, ali je Vlada donijela odluku da se primjena uredbe odgodi na godinu dana, kako u vrijeme najveće inflacije građane još ne bi pogodilo i poskupljenje vode.

No, više od polovine te odgode je već isteklo i za manje od šest mjeseci lokalne će vlasti i njihove vodoopskrbe tvrtke vjerojatno početi najavljivati poskupljenja, posebice tamo gdje su i veći gubici vode.

Donošenje te uredbe trebalo je zapravo natjerati komunalne tvrtke da ulažu u poboljšanje svoje infrastrukture i tako smanje gubitke i izbjegnu plaćanje višeg iznosa naknade, a da će se to dogoditi zna se još od 2020. godine, kada je uredba donesena.

Kako su već lani brojna vodovodna poduzeća povećavala cijenu vode, u nekim slučajevima i do 20 posto, pravdajući to rastom ulaznih troškova, posebice računa za struju, ali i očekivanom primjenom uredbe, Vlada im je preko HEP-a osigurala i jeftiniju struju i odgodila je uredbu.

No, dio njih je svejedno zadržao veće cijene, a u sljedećoj godini kad uredba stupi na snagu, ako opet ne dođe do odgode, cijenu zbog primjene uredbe mogu podići za dodatne tri kune, odnosno 40 eurocenti.