
Foto: Marko Gracin/NL
Nejednakost biračkoga prava u kojoj svaki birački glas nema jednaku težinu zbog neproporcionalne veličine izbornih jedinica tema je o kojoj se posljednjih tjedana govori u dijelu javnosti dok se čeka novo upozorenje Ustavnog suda o (ne)ustavnosti izbora.
Neki pak misle da bi se bolju političku participaciju građana moglo postići širenjem biračke baze, kao što su to učinile neke druge zemlje, i to snižavanjem dobne granice za glasanje što je preporuka i Europskog parlamenta i Vijeća Europe.
Slična se mogućnost u više navrata spominjala i u Hrvatskoj, ali je izazivala podijeljena mišljenja uz vrlo raširenu predrasudu da mlade ništa ne zanima te zamjerku da nemaju dovoljno znanja i iskustva.
Marko Kovačić, politolog s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, jedan od ključnih stručnjaka u Hrvatskoj koji se kontinuirano bavi mladima, ističe kako je ideja demokracije da što veći broj ljudi odlučuje o svojoj sudbini.
Politička zrelost
– Proširenje biračkog prava zapravo je jedan od rijetkih puteva koje predstavnička demokracija danas može poduzeti. S tim u vezi, iz perspektive demokratske teorije, potpuno je opravdano sniziti dob za glasanje jer je 18 godina društveno konstruirana granica koja u nekim kulturama označuje prelazak u odraslost.
Pitanje spremnosti mladih na glasanje je, objašnjava, zapravo šire pitanje građanske kompetencije elektorata.
– Koliko je meni poznato, ne postoji niti jedan znanstveno verifirican uvid u to da su mlađe dobne kohorte politički nepismenije od odraslih.
Ako se postavlja pitanje o spremnosti mladih za aktivno biračko pravo, zašto se ne postavi pitanje o kompetentnosti osoba starijih od 90 godina?
Zato što bi većina rekla da bi i samo problematiziranje spremnosti osoba u zrelijoj životnoj dobi za izvršavanje svojih biračkih obaveza bilo viđeno kao diskriminacija, usprkos kognitivnim sposobnostima. Drugim riječima, snažno vjerujem da uz kvalitetno informiranje i obrazovanje, mladi mogu dati svoj obol demokraciji, imali 16 ili 19 godina.
Međutim, postoje dobre i loše strane pružanja biračkog prava sa 16 godina.
– Dobre strane su svakako demokratizacija biračkog procesa, veća vjerodostojnost rezultata, bolja zastupljenost interesa mladih, jasnije slanje poruke od strane mlađih dobnih kohorti te je pretpostavka da će i političke stranke, želeći pridobiti mlađi elektorat, više energije uložiti u kreiranje kvalitetnijih programa za mlade.
Osim toga, studije pokazuju da ako se mlade od rane dobi uključi u izborne i druge političke procese, oni tu naviku baštine više u daljnjem životu.
Negativne strane su nedovoljna politička zrelost, koja doduše nije inherentna toj populaciji, već je simptom nedovoljno kvalitetnog obrazovnog sustava i političkih biografija, objašnjava Kovačić.
Važna skupina
No, bi li se to trebalo odnositi i na aktivno i na pasivno biračko pravo – birati i biti biran, također je jedno od pitanja, a Kovačić smatra da mladima treba dati i aktivno i pasivno biračko pravo jer se samo time osnažuje demokracija.
– Uostalom, brojne države već sad imaju odredbe u kojima mladi mogu glasati. U Austriji i Malti na svim izborima, u Estoniji na lokalnim, a u Grčkoj opće biračko pravo počinje sa 17 godina. Belgija se obvezala sniziti prag na 16, Njemačka ide prema tom modelu, dok u Irskoj trenutačno traju rasprave o istom prijedlogu, ističe Kovačić.
Ono što je svakako ključno jest da mladima treba osigurati participaciju u životu zajednice – društva i države.
– Kvalitetnim građanskim odgojem i obrazovanjem, a ne poluproizvodom koji je trenutačno prisutan u Hrvatskoj u obliku međupredmetne teme.
Potrebna je bolja suradnja formalnog i neformalnog obrazovanja te edukacija političkih stranaka o važnosti mladih kao političke i društvene skupine što bi trebalo rezultirati kvalitetnijim programima, a kasnije i politikama za mlade, zaključuje Kovačić.
Naše bi se demokracije trebale otvoriti mogućnosti da mladi imaju utjecaj na odluke koje ih se tiču, a oduzimanjem prava glasa mlađima od 18 godina, šalje se poruka da mišljenje mladih nije vrijedno i da njihova iskustva nisu legitimna kao iskustva starijih ljudi.
najnovije
najčitanije
Nogomet
LEGENDE REALA
Luka Modrić se emotivnom porukom oprostio od Benzeme
Uncategorized
ANALIZA
Dobit banaka ove je godine drastično skočila zbog rasta kamata: ‘Višestruko profitiraju na tome’
Novosti
SUPROTSTAVIT ĆE SE TRUMPU
Bivši potpredsjednik Pence kandidirat će se za predsjednika SAD-a
Crna Kronika
IZVIJESTILO TUŽITELJSTVO
Podignuta optužnica protiv ruskog državljanina zbog seksualnog zlostavljanja djeteta
Nogomet
INCIDENT U RIJECI
Vatreni trenirali na Rujevici: Livaja se “zakačio” s gledateljima, reagirao i Dalić
Zadar
Skuplja popularna riba
Slaba ponuda srdele, a cijena nešto veća
Zadar & Županija
organizacija zadarskog lista
[FOTO] Konferencija Održive poljoprivrede i ribarstva: Proizvedena hrana mora biti priuštiva svima
Zadar
KRUZERI U GRADU
Svi oduševljeni baštinom, ali ne i cijenama
Zadar & Županija
opasna rupa
Stanovnik Biograda na Moru upozorava na neodržavanje lokalnih cesta
Zadar
STUDIJSKO PUTOVANJE