Tko je bio sv. Stjepan i što se točno danas slavi?

Dan nakon Božića vjernici diljem svijeta obilježavaju blagdan sv. Stjepana, prvog kršćanskog mučenika koji je bio jedan od sedmorice đakona u crkvenim počecima. Blagdan svetog Stjepana prvomučenika, u našoj zemlji i neradni dan. U mnogim krajevima danas počinje i blagoslov obitelji, piše HRT.

Stjepanov rani život nije do danas poznat. Nakon Isusove smrti, Stjepanovo otvoreno propovijedanje Isusova nauka i pripadništva zajednici kršćanskih učenika dovelo ga je do osude za ”bogohuljenje”, a zatim i do smrti kamenovanjem.

Kako je broj kršćana rastao iz dana u dan, apostoli su osjetili potrebu oformiti svoje pomoćnike i na taj su način nastali đakoni. Najugledniji i najenergičniji među đakonima bio je Stjepan. Tek što je počeo djelovati istaknuo se revnošću i čudesima, koja je Duh Sveti činio preko njega, a time je na sebe navukao mržnju starih Židova.

Jednoga dana, kada im je predbacio što su progonili proroke i ubili Krista, izveli su ga izvan grada i kamenovali. Stjepan je tako postao prvi mučenik koji je prolio krv za Krista. U trenucima umiranja molio je za one koji su mu oduzimali život. Umirući, bilježi Sveto pismo, Stjepan je klicao: ”Gospodine, ne uzmi im ovo za grijeh!”.

Zbog svoje vjernosti Kristu koju je prvi posvjedočio krvlju nazvan je Prvomučenikom. Njegov je lik u povijesti Crkve postao primjer svih ostalih mučenika. Svetkovina svetoga Stjepana Prvomučenika slavi se drugi dan Božića, 26. prosinca. Na taj je dan ova svetkovina u crkveni liturgijski kalendar uvedena 380. godine.

Brojni običaji

U čast prvom kršćanskom đakonu i prvom mučeniku za vjeru, svetom Stjepanu, u narodu su nastali mnogi običaji kojima se slavi Štefanje. Na taj dan iz staja su se izvodili konji i magarci, ali to je bio i dan kada se išlo u “čestitare”.

Mnogi običaji do kojih se u puku držalo na Badnjak i Božić, ponavljaju se ili prenose nakon svetkovine kad se proslavljaju krsna imena, kao npr. na svetoga Stjepana i svetoga Ivana. Od pučkih običaja na Stjepanje, Stipanje ili Štefanje, u sjevernim se hrvatskim krajevima štuje dan konja ili mazgi čiji je svetac zaštitnik.

Seljaci su u Istri na taj dan izlazili s konjima, jahali ili se utrkivali, pa se u prošlosti znalo okupiti mnogo konja i njihovih gospodara, kao npr. u Trsteniku u Istri. Podrijetlo i starina tog običaja u nas nisu jasni, pa se misli da je to ostatak davnog ritualnog objahivanja polja poznatog iz različitih naroda, osobito u srednjoj Europi.

Na sam Božić u Hrvatskoj ljudi nisu odlazili u posjete, ali drugog dana Božića, dakle, na Stjepanje, obilazili su rođake i prijatelje. Mlade su snahe posjećivale roditeljski dom i majci i ocu nosile darove.